• 13

Dok gledamo da li greje sunce, kako duva vetar i ima li vode, tu je nuklearka: Da li Srbiji treba jedna?

Nuklearke mogu da zamene sve ostale elektrane ako dođe do nestašica. U svetu opet postaju omiljene, a Srbija planira da napravi svoju ili da kupi deo nečije u susedstvu. Šta bi to značilo za naše građane, a šta za tržište?

  • 13
Nuklearka vs Termoelektrana i vetrenjace, Biznis

Ilustracija: Nikola Jovanović Foto: Shutterstock

Nuklearka je i udžbenicima za školarce označena znakom opasnosti, da li zbog slike tog strašnog kostura od malena, ili asocijacije na Fokušimu kasnije, tek nuklearna energija nam je u glavama nešto kao veliko NE.

U ovo današnje vreme energetske krize, ipak, baš ta energija pominje se kao najbolja alternativa, i istina, ona o kojoj malo znamo.

Cene struje i gasa su eksplodirale u prethodnom periodu, što je vlade širom sveta navelo na razmišljanje i drugim rešenjima. Zbog skupe struje Nemačka opet razmišlja o nuklearkama, ali i Srbija.

Kod nas je na snazi Zakon o zabrani nuklearnih elektrana, koja koči gradnju nuklearke, ali imamo šest-sedam nuklearki u okruženju, do 300 kilometara od naših granica. Jedna od opcija koju naša zemlja razmatra jeste suvlasništvo, odnosno sufinansiranje u nekom od objekata u susedstvu.

Tako bi naša zemlja mogla da nadomesti megavate električne energije koji joj nedostaju.

Postoje dakle dva rešenja: Da Srbija izgradi svoju nuklearku ili da kupi manjinski udeo. Matematika kaže da nam fali 700 megavata, što je u ranijim planovima trebalo da bude pokriveno izgradnjom dve elektrane. Sa druge strane, cena struje koja dolazi iz nuklearki je najjeftinija.

Stručnjaci su saglasni da bi naše potrebe u budućnosti zadovoljio jedan nuklearni kompleks od 1,4 gigavata instalisane snage, u čiju izgradnju bi trebalo uložiti oko pet milijardi evra.

I predstavnici države u poslednje vreme ukazuju da je vreme da se skine moratorijum, a predsednik Aleksandar Vučić tokom samita u Glazgovu rekao je da bi bilo dobro da Srbija ima nuklearku, ali da njena izgradnja košta od 12 do 15 milijardi evra.

- Bila je neka ideja da Srbija kupi pet ili deset odsto nuklearne elektrane u Bugarskoj, jer nemamo novca da izgradimo svoju. Ali kad bi nam neko u okruženju dao da budemo vlasnici, na primer, deset odsto, pristali bismo odmah i kupili bismo to. Jer pola energije koja ide u Severnu Makedoniju, Prištinu, u Albaniju, ide vam iz bugarske nuklearke – rekao je Vučić nedavno.

On je razgovarao i sa premijerom Mađarske Viktorom Orbanom o izgradnji nuklearne elektrane u Pakšuu te izrazio spremnost da budemo manjinski vlasnik, kako bismo osigurali našu energetsku bezbednost.

Radijacija, radioaktivno, nuklearna elektrana

Foto: Pixabay.com

Termoelektrane se gase, gasne moraju da dobiju gas

 

Da ta ideja nije nova, ukazuje sagovornik Telegraf Biznisa.

Ljubinko Savić, stručnjak za energetiku i energetsko rudarstvo pri PKS podseća da je Srbija razmišljala pre desetak godina o opciji da uđe u partnerstvo i sa Bugarskom, kada je reč o nuklearnoj energiji.

- Posle cene struje koja je skočila, i u svetu i Evropi se radi na tome da se smanji emisija gasova iz termoelektrana, da ide ka zelenoj energiji i da se nađe stabilan izvor energije, što nuklearka jeste kao objekat za dugoročnu opciju - napominje on.

Kako kaže naš sagovornik, priroda jeste nepredvidiva, a izvori energije zavise od toga, kako duva vetar, greje sunce i da li ima dovoljno količine vode.

- U tim situacijama se nameće kao idealna energija ona iz nuklearnih elektrana koja je otporna na ekstremne uticaje, ali i što se tiče prirode ali i što se tiče emisije bilo kakvih materija - navodi Savić.

Dalje, i gasne elektrane imaju manu odnosno zavisnost od prirodnog gasa, kojeg Srbija nema.

- Nuklearke imaju potencijal da podmire i ove probleme - ističe on.

On dodaje kako je mnogo bolje na svojoj teritoriji imati elektranu nego zakupiti neku u stranoj državi. Kada dođe do energetskih kriza, svaka država će prvo gledati da zadovolji svoje potrebe, zatim potrebe EU (ako je država članica), pa onda i trećih zemalja.

Savić nam ukazuje i da nuklearke jesu rizični objekti, pre svega zbog potencijalnih tektonskih poremećaja, ali da se zbog toga u svetu rade i dodatna istraživanja kako bi se unapredili načini za gradnju takvih objekata.

Radijacija, radioaktivno, nuklearna elektrana

Foto: Pixabay.com

Nuklearka bi otvorila zaboravljena radna mesta

 

Osim jeftinije struje, i sigirnog izvora energije, nuklearka bi mogla da otvori nova radna mesta. Ili bar vrati neka koja smo imali. Moratorijum o gradnji nuklearki iz 1989. godine, posle katastrofe u Černobilju je kao posledicu imao i ukidanje odseka na Elektrotehničkom fakultetu.

- Postojali su smerovi za nukelarnu energiju, i nismo kasnije školavali takve specijaliste. Došlo je i do prirodnog odliva tog kadra. Tako da bi bila dobra prilika za nova radna mesta ako bi se objekat radio u Srbiji - navodi naš sagovornik.

Sve veća podrška za nuklearke je i u svetu.

Šta rade zemlje u svetu?

 

10 članica EU, na čelu s Francuskom traži od Evropske komisije da omogući veću upotrebu nuklearne energije klasifikovanjem ulaganja u nju kao zelenu investiciju. I u Nemačkoj je taj stav sve mekši. To bi značilo i da privatni kapital može da uđe u finansiranje tih objekata. 

U zemljama u okruženju u toku su projekti proširenja četiri nuklearne elektrane, a Bugarska bi ih gradila još, ali svi planovi godinama trpe odlaganja. Mađarska radi na projektu “Paks 2” sa Rusijom.  “Paks 2” je, zapravo, nova elektrana koja treba da zameni postojeću, a očekuje se da počne da radi za desetak godina.

Rumunija namerava da u saradnji s Kanadom obnovi i proširi svoju nuklearku “Černavoda” na jugoistoku zemlje. Bugarska takođe još ne odustaje od proširenja svoje nuklearne elektrane “Kozloduj”, ali ni od mogućnosti izgradnje drugih takvih postrojenja. Slovenija upravlja svojom nuklearkom “Krško” zajedno sa Hrvatskom, a u toku su pregovori o izgradnji još jednog reaktora.

Nove nuklearne elektrane u Evropi grade se u Finskoj, Slovačkoj, Francuskoj, Rusiji, Ukrajini i Velikoj Britaniji.

U regionu, ali i šire, samo Srbija i Italija nemaju svoj nulkearni program. O nuklearnoj bezbednosti u Srbiji brine se SRBATOM, tačnije, Direktorat za radijacionu i nuklearnu sigurnost i bezbednost Srbije.

Video: Spektakularno rušenje nuklearne elektrane u Nemačkoj

(Telegraf Biznis)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Ccc..

    15. novembar 2021 | 14:05

    A otpad ćemo zakopavati i skladištiti gde? Da uništimo i ono malo lepote koja je ostala

  • Obavezno

    15. novembar 2021 | 13:44

    Samo to još nemamo.

  • Срб

    15. novembar 2021 | 14:38

    Не могу више да верујем шта им све штетно по Србију пада на памет Довољан је један земљотрес да нестанемо а о нуклеарном отпаду да не говорим Али ми јуначки ћутимо и трпимо Докле?

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>