Makedonci usvajaju srpski model prijave sezonskih radnika: Kod nas već 60.000 u sistemu

Tri godine nakon pokretanja portala i aplikacije za prijavu sezonskih radnika u Srbiji, Vlada Severne Makedonije je rešila da usvoji srpski model i istu reformu sprovede u svojoj zemlji, objavljeno je u najnovijem biltenu NALED-a.

Naši susedi će, navodi se, otići i korak dalje pa će se elektronsko prijavljivanje radnika primenjivati i turizmu, ugostiteljstvu, kao i na poslovima čišćenja i čuvanja dece.

Delegacija Severne Makedonije boravila je sredinom aprila u Beogradu, da bi se na licu mesta upoznala sa zakonima i podzakonskim akatima koji su pratili reformu u Srbiji, kao i rešenjima Poreske uprave koja su omogućila da se proces prijave značajno skrati, te mogućnostima koje softver nudi korisnicima.

Šefica Jedinice za poljoprivredu u NALED-u Jelena Radnović Vukčević kaže da se predstavnicima resornih institucija koje su bile u poseti, posebno dopala ponuda dve opcije za prijavu radnika, putem portala i mobilne aplikacije.

"Najčešća pitanja bila su vezana za ponudu radova i stepen potražnje za radnom snagom, a trenutni podaci pokazuju da najveći broj, oko trećina prijavljenih sezonaca radi na poslovima čišćenja, pakovanja i sortiranja, branju jabučastog voća, pripremi zemljišta, sadnji, setvi i žetvi", rekla je ona.

Procedura prijave u Severnoj Makedoniji će, uz manja prilagođavanja, izgledati isto kao kod nas.

Najveći benefiti ovakvog regulisanog angažovanja po same radnike su osigurana prava na penzijski staž za dane kada su radili, zdravstvena zaštita u slučaju povrede na radu i zadržavanje prava na socijalnu pomoć i druga novčana davanja koja su gubili u slučaju angažovanja po nekoj drugoj vrsti ugovora zbog čega su često i sami tražili da ne budu prijavljeni.

Prednost za poslodavce je efikasnija procedura prijave i predvidljivi troškovi jer plaćaju fiksni iznos poreza i doprinosa od 380 dinara po danu angazovanja za jednog radnika.

Najviše rada na crno registrovano je u poljoprivredi, ali je on rasprostranjen i u turizmu i ugostiteljstvu gde 15 odsto zaposlenih radi u sivoj zoni. Kada je reč o kućnim i poslovima čuvanja dece, starih, čišćenja i održavanja, svaki drugi radnik prima zaradu „na ruke“.

Dosta je neprijavljenih i u građevinarstvu i oni rade pomoćne fizičke poslove, kao što su utovar i istovar, ručno iskopavanje, čišćenje gradilišta i slično. Navodi se da bi zato naredni cilj u Srbiji trebalo da bude uvođenje određenih povremenih poslova u ovim sektorima u sistem koji važi u poljoprivredi, kako bi i prava tih radnika bila zaštićena.

Bolji radni uslovi doprineli bi i većoj potražnji poslova, zbog velike fluktuacije radnika, a prihodovala bi i država od poreza i doprinosa, na čiji račun je samo za angažovanje sezonskih radnika u poljoprivredi dosad uplaćeno više od milijardu dinara.

Za tri godine, koliko je prošlo od pokretanja portala i aplikacije za prijavu sezonskih radnika, u Srbiji je prijavljeno više od 60.000 sezonaca u poljoprivredi.

(Telegraf Biznis)