Za ono što napravi jedan radnik u Nemačkoj, na Balkanu treba – troje
Zaostajanje u produktivnosti prema drugim zemljama regije i naprednijim članicama EU, glavna je prepreka ubrzanja rasta BDP-a
Za ono što proizvede jedan radnik u proizvodnom sektoru u Nemačkoj, u Hrvatskoj je potrebno njih – troje. Ilustracija je to rak-rane privrede, niske produktivnosti, ‘alfe i omege’ (ne)uspeha zemlje u dugom roku.
Zaostajanje u produktivnosti prema drugim zemljama regije i naprednijim članicama EU, glavna je prepreka ubrzanja rasta BDP-a, kaže Svetska banka. Poručuju: produbite reforme jer u tom slučaju Hrvatska može nadmašiti evropski prosek za nešto više od decenije.
Napretka ima, ali je (pre)spor. BDP po stanovniku 2001. iznosio je 50 posto proseka EU, a 2021. dosegnuo 70 posto. Hrvatska je u poslednjih 20-ak godina u proseku rasla najsporije u srednjoj i istočnoj Evropi, s neosporno najnižim potencijalnim rastom, prenosi Poslovni dnevnik.
”Važne reforme u povećanju produktivnosti, unapređenju kvaliteta obrazovnog sistema kao i povećanju učestvovanja na tržištu rada među najvažnijim su pokretačima koji mogu podići potencijal privrede”, istakla je regionalna direktorka Svetske banke za države EU-a Gallina Andronova Vincelette.
Suštinska poruka svodi se na jačanje institucija, smanjenje tržišnih prilika i veću produktivnost privatnog sektora. Dok Vlada poručuje da se reforme rade punom parom, realni sektor ističe njihovu problematičnu brzinu.
I u Svetskoj banci napominju da su mnoge od reformi već predviđene u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, a kada se sprovedu, mogle bi dati veliki podsticaj potencijalu rasta zemlje. Kao i uvek, vrag je u detalju.
”Da bi Hrvatska ubrzala svoj put prema većem prosperitetu, bilo bi potrebno produbljivanje postojećeg programa reformi. Ključni su koraci fokusiranje na povećanje produktivnosti, uključujući digitalizaciju i istraživanje i razvoj, poboljšanje obrazovnih ishoda, jačanje institucija i uklanjanje prepreka ulasku preduzeća i trgovini uz podsticanje veće konkurencije”, kažu.
Osim proizvođačkog, istaknut je ICT kao jedan u nizu iz uslužnog segmenta koji gubi na produktivnosti, a baziran je na visokoobrazovanoj radnoj snazi i izvoznom potencijalu – ključnima za podsticanje buduće produktivnosti. Nešto bolje rezultate Hrvatska ima u delu usluga, uključujući smeštaj i restorane.
Glavni ekonomista Svetske banke Josip Funda istakao je da “svi rezultati istraživanja sugerišu da postoji problem konkurentnosti na tržištu, i podaci o ulascima i izlascima, i o maržama koje kompanije mogu da naplaćuju”. U banci računaju da bi umereni paket reformi podstakao rast BDP-a po stanovniku u proseku za 0,6 bodova do 2050. čime bi se dohodak po glavi prosečnog građanina dugoročno približio proseku EU27, na 97 posto do 2050.
U scenariju ambicioznijih reformi, BDP po glavi stanovnika porastao bi u proseku za 1,4 boda do 2050. što bi Hrvatskoj omogućilo da premosti jaz u kasnim 2030-ima. Dakle, za 15-ak godina Hrvatska može dosegnuti evropski prosek (u BDP-u per capita), a potencijalno ga nadmašiti do 2050, sprovede li dubinske reforme.
Video: Srbija ima punu podršku Nemačke na putu ka EU, ove godine konkretni koraci
(Telegraf Biznis)
Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.
DARKO 100%
Ono sto radi balkanac u nemackoj sam ,to je pre njega radilo troje nemaca ,zato i vape za radnom konjskom snagom
Podelite komentar
Stevica
To poredjenje su radili i 70tih godina između Zapadne Nemačke i komunističke Jugoslavije! Tada je bila produktivnost nemačkog radnika 10(slovima deset) puta veća od jugoslavenskog radnika!Nečudi onda činjenica da ništa,ama baš ništa, nisu mogli bivši jugokomunisti da proizvedu i izvezu u inostranstvo za devize , a da pritom ne naprave ogromne gubitke !A o lošoj kvaliteti njihovih proizvoda da ine diskutujemo, dno dna !
Podelite komentar
Fredy
To je tacno, znadem iz iskustva, dame idu sa posla na pijacu i kupuju sta ce kuhat za veceru, druge se sminkaju, muski po nekoliko puta u Gostione, kafice na pice, mora zemlja, firme propast kod ovakvih radnika. Cast izuzecima. Na zapadu moras odradit svaki sat za koji si placen.
Podelite komentar