Hrvatska puna radnika iz Nepala, a kako se tamo živi? Ekonomija zatvorena, kaste i dalje dominiraju

Hrvatska je postala zemlja u koju dolazi mnoštvo stranih radnika. Prošle godine je HZZ izdao 147.000 pozitivnih mišljenja za rad stranih radnika. Ali, treba imati na umu da se veliki deo odnosi na sezonske radnike, te to nije pravi broj stranaca koji u nekom trenutku rade u našem komšiluku.

Ministar pravosuđa i uprave, Ivan Malenica, prilikom nedavnog gostovanja u Dnevniku Nove TV izjavio je da je krajem decembra u Hrvatskoj bilo oko 90.000 stranih radnika. Osim susednih zemalja, poput BiH i Srbije, mnogo radnika pristiže iz udaljene zemlje u Aziji - Nepala, piše Index.hr.

Međutim, hrvatski portal se ovaj put nije bavio životom Nepalaca u Hrvatskoj, već stanjem u azijskoj državi: kako se tamo živi, kakva je ekonomija, društvo... Za početak, radi se o zemlji koja je površinom 2,6 puta veća od Hrvatske (kopneno), ali je sa 29 miliona stanovnika (zvanični popis stanovništva iz 2021.) znatno gušće naseljena.

Nepal je do 2008. bio monarhija, ali je te godine nakon krvavog građanskog rata stvorena republika. Naime, od 1996. do 2006. je trajao rat između maoističke Komunističke stranke Nepala i zvanične vlasti koju su činili kralj i vlada. U tom ratu je poginulo oko 17.000 ljudi, a počinjeni su brojni ratni zločini na obe strane.

Godine 2006. je postignuto primirje između dve strane, kojim je srušena monarhija i raspuštene su paralelne lokalne vlasti maoističke Komunističke stranke Nepala.

Beda vlada Nepalom

Ako se osvrnemo na ekonomiju i stepen siromaštva, Nepal je jedna od najsiromašnijih država u Aziji, sa BDP-om od 4.727 dolara po stanovniku. Poređenja radi, BDP po stanovniku Kine iznosi 21.483 dolara, Indije 8.400 dolara, Bangladeša 7.397 dolara, a Pakistana 6.351 dolar.

BDP po stanovniku Hrvatske je 2022. iznosio 40.240 dolara, prema podacima Svetske banke, piše dalje Index i dodaje da se samo iz ovog podatka može zaključiti da je Hrvatska u odnosu na Nepal veoma bogata država. Isto se, pišu, može zaključiti i iz plata.

Nezaposlenost se kreće na nivou od oko 10 posto, ali to "skriva" alarmantan podatak da je stopa radne participacije, tj. postotak ljudi koji radi, samo oko 40 posto.

Osim što je izuzetno siromašan, Nepal ima i jako zatvorenu ekonomiju. Godine 2021. je izvoz proizvoda iznosio samo 1,74 milijarde dolara (podaci OEC), što je za oko 13 puta manje nego u Hrvatskoj. Po stanovniku, to daje godišnji izvoz od oko 60 dolara, dok je hrvatski između 5.500 i 6.000 dolara, podvlači Index.

Unutar zemlje nema većih mineralnih bogatstava, poput nafte, ruda ili gasa. Izvoze se primarno poljoprivredni proizvodi, a dominiraju palmino i sojino ulje. Izvoz biljnih ulja predstavlja pola ukupnog izvoza.

Industrija jedva da postoji u Nepalu, a ona koja postoji je orijentisana na domaće tržište. Stoga, jedini značajan industrijski proizvod u izvozu je odeća, ali je ukupan izvoz toliko mali za zemlju s tolikim brojem stanovnika da je to zanemarljivo. Većina proizvoda se mora uvoziti iz Indije (61 posto) i Kine (15 posto), a vrednost ukupnog uvoza je skoro devet puta veća od vrednosti izvoza.

Gotovo sva električna energija se proizvede u hidroelektranama, ali ni taj segment ekonomije nije dovoljno razvijen da bi se energija izvozila.

Nepal Tihar festival / Foto: Tanjug/AP

Podela na kaste

Samo 76,2 posto ljudi je pismeno, prema popisu stanovništva iz 2021. Podela stanovništva na kaste je još uvek veoma izražena u Nepalu, pa su na zvaničnim stranicama Nacionalne statističke kancelarije Nepala ljudi, osim po etničkoj pripadnosti, popisani i po pripadnosti kasti.

Iako je još 1963. uveden zakon da se ljudi ne smeju diskriminisati na osnovu kaste, većinu poslova u javnom sektoru (preko 40 posto) obavljaju oni iz kasta brahmana, koji predstavljaju samo 10% posto ukupnog stanovništva.

Maoistička revolucija nije mnogo toga promenila po pitanju tradicije podele društva na kaste, pa je tako Nepal - ne samo podeljen na više od stotinu etničkih jedinica - nego i na čak 142 kaste.

To je čak zvanično priznato popisom stanovništva iz 2021. godine.

(Telegraf Biznis)