Šta čeka svet i Srbiju nakon inauguracije Donalda Trampa? Budućnost globalne ekonomije zavisi od ovoga
Donald Tramp je tokom svog prethodnog mandata postavio temelje trgovinskih ratova, posebno sa Kinom, što je izazvalo značajne promene u globalnoj trgovinskoj dinamici. Sa njegovom inauguracijom na čelo Sjedinjenih Američkih Država, pitanja međunarodne trgovine, tarifnih politika i globalnih ekonomskih odnosa ponovo dolaze u prvi plan. Kako će njegov ponovni mandat oblikovati globalnu ekonomiju, uticati na cene i pozicioniranje američkih kompanija na međunarodnom tržištu?
Trampova politika prema Kini: Nastavak trgovinskog rata?
Tokom prvog mandata, Tramp je postavio jasne ciljeve u trgovinskim odnosima sa Kinom, uključujući uvođenje visokih tarifa na kineske proizvode i insistiranje na smanjenju trgovinskog deficita SAD prema Kini. Iako je potpisan trgovinski sporazum u januaru 2020. godine, mnogi smatraju da ovaj sporazum nije rešio dugoročne strukturne probleme trgovinskih odnosa, kao što su intelektualna svojina, tržišni pristup i tehnološke barijere.
U Trampovom drugom mandatu, postoji velika verovatnoća da će se odnosi sa Kinom i dalje pogoršavati. Ako Tramp nastavi sa agresivnim tarifama, to bi moglo izazvati dodatne ekonomske napetosti i poremetiti globalne lanac snabdevanja, utičući na cene proizvoda širom sveta. Američke kompanije koje se oslanjaju na uvoz iz Kine mogle bi se suočiti sa višim troškovima proizvodnje, dok bi kineske kompanije mogle tražiti alternativne tržišta za izvoz svojih proizvoda.
Uticaj na globalnu trgovinu: Preformulisanje trgovinskih saveza
Jedan od ključnih aspekata Trampove trgovinske politike bio je njegov pristup tradicionalnim međunarodnim trgovinskim organizacijama, kao što su Svetska trgovinska organizacija (WTO). Tramp je često kritikovao WTO, smatrajući da su pravila nepravedna prema SAD-u. Njegovo moguće ponavljanje ovih stavova moglo bi dovesti do daljih napetosti u multilateralnim trgovinskim odnosima, a čak i do slabljenja uloge organizacija koje čine osnovu globalne trgovine.
Tramp bi mogao i dalje jačati bilateralne trgovinske sporazume sa pojedinim zemljama, u pokušaju da smanji zavisnost od multilateralnih pregovora. Ovaj pristup bi mogao imati dugoročne posledice po globalnu trgovinu, jer bi se smanjila koordinacija između zemalja i stvorila nova trgovinska pravila koja favorizuju pojedinačne interese.
Pozicioniranje američkih kompanija: Pritisak na konkurenciju i prilika za liderstvo
Ukoliko Tramp nastavi sa politikom "Amerika na prvom mestu", američke kompanije bi mogle imati značajnu prednost u odnosu na konkurenciju, posebno ako se nastavi smanjenje uvoza iz Kine ili drugih zemalja koje nisu u "dobrim" trgovinskim odnosima sa SAD-om. Ovo bi moglo stvoriti prilike za američke firme da preuzmu tržišta koja su ranije bila popunjena proizvodima iz drugih zemalja.
Međutim, američke kompanije koje zavise od globalne proizvodnje i snabdevanja mogli bi se suočiti sa izazovima. Tarife i trgovinski ratovi mogli bi povećati proizvodne troškove, što bi negativno uticalo na njihove marže i konkurentnost na međunarodnom tržištu.
Efekti na cene i inflaciju
Jedan od najvažnijih aspekata trgovinskih ratova su i njihove posledice po cene. Visoke tarife koje Tramp uvodi mogu značajno povećati cenu mnogih proizvoda, od elektronike do potrošačkih dobara. To može dovesti do inflacije u SAD-u, koja bi se mogla preliti na globalno tržište, utičući na cenu uvoznih proizvoda u druge zemlje.
Međutim, duži trgovinski sukobi sa velikim ekonomijama kao što su Kina ili EU, mogli bi smanjiti globalnu ekonomsku aktivnost, što bi takođe moglo uticati na cene i zagušenje u proizvodnji. Preduzetnici i potrošači bi mogli osetiti efekte kroz visoke cene, smanjenje ponude i nestabilnost na tržištu.
Šta očekivati u narednim godinama?
Ponovni mandat Donalda Trampa na čelu SAD može doneti nastavak trgovinskog rata, posebno sa Kinom, što će imati duboke posledice po globalnu trgovinu, cene i pozicioniranje američkih kompanija. Dok će neke firme moći da iskoriste prednosti njegovih politika, mnoge druge bi se mogle suočiti sa višim troškovima i smanjenjem konkurentnosti. Kako će sve ovo uticati na globalnu ekonomiju, zavisiće od Trampovih sposobnosti da balansira ekonomske interese SAD-a sa potrebama međunarodnih tržišta.
Srbija
Trgovinski ratovi koje je započeo Donald Tramp tokom svog prvog mandata imali su veliki uticaj na globalnu trgovinu, a njihov nastavak u njegovom drugom mandatu mogao bi značajno uticati i na Srbiju. Mnoge zemlje, uključujući Srbiju, koje su povezane sa globalnim trgovinskim putem, mogle bi se suočiti s izazovima zbog promenjenih uslova trgovine, uvođenja novih tarifa i preuređivanja postojećih trgovinskih saveza.
Šta će Tramp prvo uraditi nakon što položi zakletvu pročitajte OVDE.
(Telegraf Biznis)
Video: Mali: Obezbeđeno još 12 milijardi dinara za visoko obrazovanje, smanjuju se školarine za 50%
Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.
Analiza izbliza
Tarife su porezi na potrosaca. Srbija je odavno pod inflatornim pritiscima a sad ce ti pritisci biti jos veci. Sve vise ce Srbin odvajati za potrosacku korpu i sve manje ce mu ostajati za otplatu kredita. Limiti koje je postavila Narodna banka od 5% bice pucanje sebi u nogu. Osiromaseni komintenti odvesce Srbiju u stagflaciju. Mnoge nekretnine otići ce na doboš. Kurs dinara morace pasti da bi Narodna banka dosla do deviza. Onaj koji bude imao devize u keshu bice kralj. Jer nekretnine ce pasti 50% u euro zoni. Kriza u euro zoni nuzno ce se preliti u Srbiju preko banaka a kojih Srbija vise nema svojih. Cene u Srbiji vec sada su astronomske. U praznom restoranu u Beogradu, Karadjordjeva snicla sa šopskom salatom $25. Jedino cene u Disneyworld, zabavni park u Orlandu, mogu da se mere s tim. Pa ko placa te cene? Digitalni nomadi na proputovanju kroz Beograd. Ali i tu dolazi do sve veceg zasicenja. Presahnuce i taj devizni priliv. Strateski pozicionirani u uzem centru grada pojavice se ulicni prodavci deviza, sebi u bradu mrmljajuci: de-vi-ze, de-vi-ze. Ali malo ce ko imati da ih proda jer presahnuce i devizne doznake iz osiromasenog zapada koji je u najvecoj krizi jos od Velike Depresije iz 1930-te.
Podelite komentar
Sale
Hoklica
Podelite komentar