
Kostić tokom javnog intervjua najavio rekordan uspeh kompanije i podelio važne pouke koje je naučio od oca
Na Kopaoniku je juče, u okviru Biznis foruma, održan ekskluzivni razgovor sa Aleksandrom Kostićem, predsednikom MK Group i predsednikom Upravnog odbora AIK Banke. Tokom javnog intervjua Kostić je govorio o ključnim poslovnim strategijama, globalnim ekonomskim trendovima i budućnosti tržišta u regionu.
Razgovor je vodila Minja Miletić, regionalna direktorka Euronews Srbija, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, koja je sa Kostićem diskutovala o izazovima i prilikama na domaćem i međunarodnom tržištu. Intervju je privukao veliku pažnju učesnika, koji su imali priliku da čuju ekskluzivne uvide jednog od vodećih ljudi u svetu finansija i investicija.
Veštačka inteligencija – sadašnjost, a ne budućnost
Tokom razgovora, Miletić je istakla da veštačka inteligencija (AI) nije pitanje budućnosti, već realnost koja oblikuje savremeni biznis.
- Veštačka inteligencija je već sada deo naše svakodnevice. Kompanije koje to ne prepoznaju osuđene su na stagnaciju ili propast. Najveći svetski giganti ulažu milijarde u razvoj AI tehnologija, i to nije slučajno - istakao je Kostić.
Na pitanje koliko je AI prisutan u Srbiji, Kostić je naglasio da je zemlja tek na početku razvoja u ovoj oblasti, ali da postoje značajni potencijali.
- Srbija je mala zemlja i prirodno je da kaskamo za globalnim trendovima. Ipak, imamo priliku da pratimo tokove i mudro se prilagođavamo. AI nije samo tehnološka inovacija – to je poslovna revolucija. Ove godine, na Ekonomskom forumu, čak dva panela bila su posvećena ovoj temi, što pokazuje da raste interesovanje i svest o njenom značaju - rekao je Kostić, dodajući da se mladi stručnjaci iz Srbije već uspešno takmiče na svetskom tržištu.
Najveće prepreke razvoju AI u regionu
Jedna od ključnih prepreka za širu primenu AI tehnologija, prema Kostiću, jeste otpor ljudi prema promenama.
- Ako pitate ljude kako mogu da povećaju produktivnost, većina će reći da već sada rade najbolje što mogu i neće želeti da se menjaju. To je najveći izazov. Tradicionalne industrije se teško prilagođavaju, ali one koje ne prate promene osuđene su na propast. Svaka industrijska revolucija nosi pobednike i gubitnike – razlika je u spremnosti kompanija da se prilagode - naglasio je on.
Digitalizacija kao ključ uspeha
Kostić je istakao da je ulaganje u digitalizaciju dugoročno isplativo i neophodno za konkurentnost.
- Još 2010. godine smo počeli da pričamo o digitalizaciji. Sećam se da je moj otac bio fasciniran Uberom kada je prvi put posetio Njujork i razgovarao sa vozačem o tom konceptu. Danas, zahvaljujući digitalizaciji, klijent ne mora da čeka satima da bi završio papirologiju – može da dobije kredit preko aplikacije u nekoliko klikova. Nažalost, i dalje kasnimo u mnogim segmentima, i moramo brže da pratimo globalne trendove - rekao je Kostić.
Poslovni ambijent u Srbiji i regionu
Govoreći o poslovnoj klimi u Srbiji i regionu, Kostić je istakao da, uprkos globalnim izazovima, postoji značajan prostor za investicije.
- Makroekonomski faktori nisu na našoj strani, ali Srbija beleži veći ekonomski rast od proseka EU. MK Group vidi veliki potencijal za dalja ulaganja. Želimo da region tretiramo kao domaće tržište, jer bez prisustva u Srbiji, nijedan biznismen u regionu ne može biti ozbiljan igrač - rekao je Kostić.
Jedna od ključnih prepreka razvoju poslovanja u regionu, prema njegovim rečima, jeste prevelika birokratija i neujednačena regulativa.
- Otvoreni Balkan je dobar pokušaj, ali nije postigao puni efekat. Suština te inicijative trebalo je da bude stvaranje male EU na Balkanu, ali birokratija i regulative koče napredak. Ipak, u poslovnom smislu, mi se već osećamo kao kod kuće u celom regionu - istakao je on.
IT sektor će biti nosilac ekonomskog rasta
Govoreći o budućnosti ekonomije, Kostić je naglasio da će IT industrija beležiti najbrži rast, kako u regionu, tako i globalno.
- IT sektor ima potencijal da bude pokretač ekonomije. To vidimo ne samo u Srbiji, već i u celom svetu - rekao je on.Strane investicije i razvoj domaćeg tržišta
Kostić je naglasio da podržava dolazak stranih investitora u Srbiju, ali da se ne sme zanemariti ni podrška domaćim preduzetnicima.
- Strane kompanije donose znanje, tehnologije i nova radna mesta, i to treba podržati. Međutim, ne smemo zaboraviti ni domaće investitore, jer bez jakog domaćeg biznisa nema održivog ekonomskog rasta - rekao je Kostić.
Dodao je da je ključno da investicije budu dugoročne i strateške.
- Ne možemo se oslanjati samo na nekretnine i infrastrukturu kao izvore rasta. Ipak, bez ulaganja u infrastrukturu, ni domaći ni strani investitori neće dolaziti. Pametne investicije su one koje podstiču razvoj drugih sektora i generišu dodatne investicije - zaključio je on.
Budući planovi AIK banke
Na kraju razgovora, Kostić je govorio i o planovima AIK Banke, posebno u kontekstu integracija i akvizicija.
- Trenutno je naš glavni prioritet uspešna integracija sa Eurobankom. Naš cilj je da klijenti ne osete nikakvu promenu – da uđu u banku i kažu: 'Ovo je dobro prošlo.' Nakon toga, planiramo i zatvaranje akvizicije Hipotekarne banke u Crnoj Gori - otkrio je Kostić.
Budućnost bankarstva: Digitalne banke nisu pretnja, već prilika
Kostić smatra da digitalne banke nisu pretnja tradicionalnim finansijskim institucijama, već signal da je vreme za transformaciju.
- Rekao bih da je konfor zona veća pretnja za banke od digitalnih konkurenata. Ako ne žele da se prilagode novim trendovima, teško da mogu da opstanu. Budućnost je u tome da tradicionalne banke prate primere NEO banaka i ulažu u tehnologiju – samo tako mogu biti podjednako dobre.
Uticaj Evropske centralne banke: Monetarna politika oblikuje tržište
Govoreći o uticaju Evropske centralne banke (ECB), Kostić ističe da je njena uloga ključna za regulaciju tržišta i monetarnu politiku.
- ECB kroz monetarnu politiku utiče na cene i inflaciju, što mi ne možemo da kontrolišemo. Podešavanjem kamatnih stopa osećamo i pozitivne i negativne posledice. Kao regulator, ECB ima još veći uticaj – ako žele da podstaknu razvoj malih i srednjih preduzeća, moraju se bolje prilagoditi potrebama Evrope.
Kako izgraditi uspešnu banku?
Kostić naglašava da je ključ uspeha fokus na klijentima.
- Banka mora biti orijentisana na svog klijenta. Ako je klijent u centru poslovanja, prirodno dolazi i profit.
Poslovanje MK Grupe u 2024. godini: Izazovi i prilike
Govoreći o rezultatima MK Grupe u 2024, Kostić kaže da je godina bila solidna, ali da je agrarni sektor podbacio zbog vremenskih uslova i pada cena ključnih proizvoda.
- Zbog suše i pada cena šećera i kukuruza, nismo ostvarili planirane rezultate u agrarnom sektoru. Ipak, sve ostale firme unutar MK Grupe premašile su budžet, što smatram velikim uspehom.
Očekivanja za 2025. godinu: Rekordna godina na pomolu
Kostić je optimističan kada je reč o početku 2025. godine i veruje da će ovo biti najbolja godina za kompaniju do sada.
- Budžetirali smo rekordnu godinu, i ako se naši planovi ostvare, biće to rezultat višegodišnjih ulaganja. Za sada deluje dobro i verujem da ćemo na kraju godine moći da se pohvalimo rekordnim rezultatima.
Kako doneti odluku o sledećoj investiciji?
Svaka investicija u okviru MK Grupe se planira dugoročno.
- Svi naši biznisi imaju strategije na period od 3 do 5 godina. Pri donošenju odluka analiziramo konkurenciju i kapital, ali i povrat na ulaganja.
Najveći izazovi u biznisu: Ljudi su ključ uspeha
Najveći izazov u modernom poslovanju, prema Kostiću, jeste ljudski kapital.
- Svi pričaju o tome, ali zaista je najteže pronaći kvalitetan kadar – motivisan i spreman na rad. Veliki deo stručnih ljudi odlazi u penziju, a mlade generacije često nisu dovoljno posvećene poslu. To je jedan od najvećih izazova.
Ulaganja: Obnovljivi izvori energije i poljoprivreda
MK Grupa nastavlja da ulaže u različite sektore, pri čemu su dva glavna stuba poljoprivreda i obnovljivi izvori energije.
- Vidimo odlične povratne investicije u obnovljive izvore energije, ali poljoprivreda ostaje stub MK Grupe. Ipak, možda vas iznenadimo nekim novim ulaganjima.
Balansiranje između različitih sektora poslovanja
Kostić ističe da je ključ uspeha u menadžmentu.
- Sve četiri delatnosti kojima se bavimo su osnovne, ali smo istovremeno i diverzifikovani. Naši menadžeri su najbolji u regionu i upravo zbog toga uspešno balansiramo između različitih sektora. Postigli smo sklad između ciljeva menadžmenta, akcionara i porodice, što ljude dodatno motiviše.
Društvena odgovornost i profit: Pravi balans je ključ
Kostić smatra da kompanije moraju da ulažu u zajednicu, ali i da pronađu pravi balans.
- Neke kompanije ulažu čak 90% u humanitarne akcije, ali mislim da to nije ispravan model. Ključ je u balansu – podržavamo mlade, majke, obrazovanje. Primer za to je projekat 'Plata nauke', kroz koji podržavamo mlade naučnike.
Palata nauke: Nasleđe njegovog oca Miodraga Kostića
Jedna od najznačajnijih investicija MK Grupe u oblasti obrazovanja jeste Palata nauke.
- Moj otac je oduvek verovao u znanje. Kada smo kupili Alfa banku, rekao mi je da mu se ta zgrada sviđa i želeo je da ostavi nešto iza sebe. Tako je nastala Palata nauke – mesto gde mladi mogu da razvijaju inovacije u najsavremenijim laboratorijama.
Dugoročni ciljevi Palate nauke
Kostić je postavio jasne ciljeve za budućnost ovog projekta.
- Kratkoročno, cilj je da za pet godina Palata nauke postane samoodrživa. Dugoročno, nadamo se da će iz naših 19 laboratorija proizaći nešto što će oduševiti ceo svet.
Ulaganje u nauku i obrazovanje: Partnerstvo privrede i fakulteta
Kostić veruje da je povezivanje privatnog sektora i obrazovnih institucija ključno za inovacije.
- Planiramo da otvorimo posebnu kancelariju u Palati nauke, koja će služiti privredi i omogućiti bržu saradnju između kompanija i istraživača.
Najbolji savet koji je dobio od oca
Kostić kaže da mu je otac, Miodrag Kostić, usadio važne vrednosti.
- Najvažniji savet mog oca bio je: 'Znanje ti niko ne može oduzeti.' Uvek nas je učio da radimo na sebi, da budemo vredni i da ne gledamo nikoga s visine.
Zašto sinovi retko nasleđuju očeve u biznisu?
Kostić smatra da je strogoća ključni faktor zbog kojeg deca uspešnih ljudi često ne nastavljaju porodični biznis.
- Mnogi uspešni ljudi žele da poštede svoju decu izazova kroz koje su sami prošli. Ponekad su previše blagi prema njima, što može biti problem.
Online ili uživo sastanci?
Bez dileme – Kostić smatra da je najbolja komunikacija ona koja se odvija uživo.
- Uvek uživo - istakao je on za kraj.
(Telegraf Biznis)
Video: Želimo da nađemo održivo rešenje, nalazimo se između dve svetske sile, pokušaćemo da ih približimo
Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.
Gile
Oduzeti sve poboslobodjenju drzave
Podelite komentar
Pera
Lako je biti svetac kad ti je Bog otac.
Podelite komentar