Šta tačno predstavljaju Trampove carine i zašto je svet izbezumljen: Ovako to funkcioniše u praksi

   ≫   
Čitanje: oko 1 min.
  • 0

Donald Tramp uveo je carine na robu vrednu stotine milijardi dolara, pre svega iz Kine, kako bi, kako tvrdi, "zaštitio američke radnike i industriju".

Međutim, mnogi građani i dalje ne znaju kako carine funkcionišu i ko na kraju snosi njihov trošak, prenosi Index.hr.

Šta su carine?

Carina je dodatni porez koji država naplaćuje na robu uvezenu iz inostranstva. Cilj je da se uvoz poskupi, kako bi domaći proizvodi postali konkurentniji.

Tramp je, na primer, uveo carinu od 25 odsto na kineske automobile, čelik, elektroniku i mnoge druge proizvode.

Jednostavan primer:

Zamislimo da američka firma želi da uveze automobil iz Kine po ceni od 20.000 dolara. Pre Trampovih carina, ta firma bi platila 20.000 dolara i simboličnu carinu.

Nakon uvođenja carine od 25 odsto, automobil više ne košta 20.000 već 25.000 dolara. Razlika od 5.000 dolara ide američkoj vladi – to je carina koju je Trampova administracija propisala.

Šta je Tramp želeo da postigne?

Tramp je tvrdio da Kina manipuliše trgovinom, krši intelektualnu svojinu i šteti američkoj industriji.

Njegov plan bio je sledeći:

– poskupeti kinesku robu kako bi Amerikanci više kupovali domaće proizvode,

– izvršiti pritisak na Kinu da promeni svoje trgovinske prakse,

– smanjiti trgovinski deficit SAD.

Ko zapravo plaća carine?

Iako je Tramp tvrdio da carine "plaća Kina", u stvarnosti ih plaćaju američke firme koje uvoze robu. Te firme najčešće prebacuju dodatne troškove na potrošače. To znači da krajnji kupci – američki građani – plaćaju skuplje automobile, elektroniku, građevinski materijal i mnoge druge proizvode.

Posledice po tržište

Neke američke firme imale su koristi – recimo, domaći proizvođači čelika, jer je konkurencija iz Kine postala skuplja. S druge strane, mnoge kompanije trpe štetu: pivare plaćaju više za aluminijumsku ambalažu, proizvođači automobila za delove, a prodavci elektronike ili gube na zaradi ili su prinuđeni da podižu cene.

(Telegraf Biznis/Nezavisne)

Video: Šarlota Samelin ambasadorka Švedske u Srbiji: "Želimo da do 2045. godine imamo nultu emisiju gasova"

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>