Prof. dr Dragana Mitrović o trgovinskom sukobu Amerike i Kine: Ko će izaći kao pobednik, a ko kao gubitnik

   
Čitanje: oko 3 min.
  • 0

Dok svet sa pažnjom prati svaki korak vodećih svetskih sila, tenzije između Vašingtona i Pekinga dosežu vrhunac. Donald Tramp je odlučio da odloži primenu novih sankcija za 90 dana, ali samo u odnosu na sve države osim Kine. U isto vreme, carine na kinesku robu skočile su na čak 145 odsto, dok je Peking uzvratio povećanjem carina na američku robu, koje su dostigle 84 odsto.

Šta se zapravo krije iza ovog trgovinskog sukoba i da li će u carinskom ratu biti pobednika, ili će i Amerika i Kina izaći kao gubitnici? O tim pitanjima govorila je prof. dr Dragana Mitrović u emisiji "Uranak" na televiziji K1.

- Ovo nisu tipična ponašanja, mere i odluke – one mogu imati dalekosežne posledice jer u potpunosti narušavaju postojeći međunarodni trgovinski poredak, a samim tim i uobičajen način odvijanja međudržavnih odnosa. Time se urušavaju pravila Svetske trgovinske organizacije, najvažnijeg tela za regulisanje trgovine među državama članicama. Svi su zbunjeni, jer se radi o najvećoj ekonomiji sveta, velikom trgovinskom partneru i investitoru. Reč je o državi od koje u političkom, vojnom i bezbednosnom smislu zavisi veliki broj drugih zemalja, i svima je to izuzetno važno - rekla je profesorka i dodala da su Kina i Amerika međusobno veoma zavisne.

- Radi se o dve najveće svetske ekonomije, koje zajedno učestvuju sa gotovo 50 odsto u ukupnoj svetskoj proizvodnji, a njihova međusobna trgovina je ogromna i izuzetno značajna. Amerika je najveći svetski uvoznik, dok je Kina najveći svetski izvoznik i drugi po veličini uvoznik. Sve što se dešava na tim tržištima ima ogroman značaj za svaku državu na svetu.

Profesorka je objasnila zbog čega se odlaganje carina odnosi na sve zemlje sveta, osim za Kinu.

- Druge države su požurile da pronađu neka rešenja, kucale su na različita vrata, nastojeći da dođu do dogovora. Uzdržale su se od kontramera i time pokazale da pristaju da Amerika upravlja njihovim međusobnim odnosima i da ima odlučujuću ulogu – pod uslovom da šteta po njih bude što manja, a korist na strani SAD. Za razliku od njih, Kina je odgovorila gotovo istom merom, uvodeći kontracarine. Važno je, međutim, naglasiti da je pritom ostavila otvorena vrata za pregovore, odnosno pozvala na dijalog. Američka strategija, pošto su druge zemlje pošteđene, suzila je Kini manevarski prostor koji je već počela da koristi – kroz razgovore s Evropskom unijom. Sada kineski predsednik ide u posetu trima članicama ASEAN-a, pokušavajući da stvori blok, zajedničku poziciju protiv američkih poteza. Kini je izuzetno važno da se ne prekidaju globalni trgovinski lanci, u čijem je središtu upravo ona. Amerika, međutim, pokušava upravo to – da izoluje Kinu. To je njihov taktički cilj, a tek potom slede pregovori. Cilj je da izvrše pritisak na Kinu do te mere da ona prihvati ono što je Amerikancima potrebno za restrukturiranje njihove ekonomije - objasnila je.

- EU je samu sebe dovela u sadašnju situaciju ogromne ranjivosti. Ukinula je tačku energetske zavisnosti, kako su oni to definisali od ruskih energenata, da bi postali energetski zavisni od SAD-a po mnogo većoj ceni i nepovoljnijim uslovima. To je država od koje oni zavise u smislu vlastite zaštitne bezbednosti, koji njima bukvalno može da nameće politike kao što je naredba da moraju odvajati 5% svog bruto prometa za odbrambene namere, kao članice NATO-a - rekla je.

Kako će se Amerikanci, koji žele da ostanu prisutni u Ukrajini, postaviti i šta im Britanci zapravo ostavljaju?

- Britanci su javno objavili strategiju kojom žele da zadrže status velike sile, ističući da je za to od suštinskog značaja da zadrže Sjedinjene Američke Države kao 'batinu' svog uticaja. Međutim, od toga neće biti ništa ukoliko Trampova administracija ostane pri svom kursu. Britanska ambicija da proteraju Rusiju iz Crnog mora – što im je dugogodišnji san i cilj – po mom mišljenju, neće imati nikakvu težinu. Sve što su potpisali, moraće i da ponište. Potpisivali su gomilu takvih dokumenata, a nijednog se nisu dosledno držali - dodaje profesorka.

(Telegraf Biznis)

Video: Šarlota Samelin ambasadorka Švedske u Srbiji: "Želimo da do 2045. godine imamo nultu emisiju gasova"

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>