Plata 3000 evra mesečno, a smeštaj i hrana besplatni: Ipak, postoji samo jedna caka

   
Čitanje: oko 2 min.
  • 0

Odlazak mladih na rad u inostranstvo postao je popularan ulaskom Hrvatske u Evropsku uniju, kada su mnogi otišli u potrazi za boljim životnim i profesionalnim uslovima. Iako poslednjih godina interes opada, on nije potpuno nestao, a na karti destinacija više nisu samo zapadnoevropske zemlje, već i udaljenije lokacije poput Kanade i Australije, gde je velika potražnja za radnom snagom.

- Imam ponudu za rad u Australiji pa me zanima može li se ići s našom vizom samo ili se mora raditi radna viza? Ako treba radna viza/dozvola, koliko traje? Plan mi je, ako idem, da budem dve godine. Da li je 90.000 dolara dobra godišnja plata za njihove standarde ili je to ipak malo? Da li ima neko od naših koji radi za FIFO grupaciju da mi kaže detaljnije, je li istina što navode u ugovoru koji šalju ili samo prodaju maglu? - pitao je autor objave na Redditu.

Ubrzo su mu odgovorili da je potrebna radna viza i napomenuli da je teško dobiti i turističku vizu, te da ne odobravaju svakome ko se prijavi. Takođe, upozorili su ga da je Australija jedna od najskupljih zemalja na svetu i savetovali da izračuna neto platu i proveri koliko će plaćati za smeštaj pre nego što donese odluku o selidbi.

Rad u rudniku

Autor je naveo da spava u kampu u sklopu rudnika i da je hrana besplatna prema onome što piše u ugovoru. Za one između 18 i 35 godina, jedan od komentatora je naveo da je moguće dobiti vizu na maksimalno tri godine. Što se tiče plate, komentator je istakao da se 90.000 dolara verovatno odnosi na bruto iznos, a nakon poreza to pada na 65.000, što je oko 35.000 evra, odnosno oko 3.000 evra mesečno neto.

Mnogi mladi Hrvati odlučuju da se isele zbog niskih plata, ograničenih karijernih mogućnosti i visokih životnih troškova u domovini. Inostranstvo im nudi veće šanse za obrazovanje, napredak u karijeri i veću finansijsku stabilnost. Za mnoge mlade ljude, odlazak u inostranstvo predstavlja priliku da steknu nova iskustva, uče strane jezike i razvijaju veštine koje nisu dostupne u njihovim matičnim zemljama.

(Telegraf Biznis/Dnevno)

Video: Šarlota Samelin ambasadorka Švedske u Srbiji: "Želimo da do 2045. godine imamo nultu emisiju gasova"

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>