KRAJ JEDNE ERE: Japan posle tri decenije više nije finansijski car sveta - imamo NOVOG!

D. K.
D. K.    
Čitanje: oko 2 min.
  • 0

Nakon više od tri decenije dominacije, Japan je 2024. godine izgubio status najvećeg svetskog kreditora, prepustivši tu titulu Nemačkoj. To ne znači da je japanska ekonomija u padu — naprotiv, njena neto inostrana finansijska imovina nastavila je da raste — već je reč o promeni globalne dinamike kapitala, vrednosti valuta i ekonomskih prioriteta.

tržište akcija, berza Foto: Shutterstock

Zašto je Japan bio svetski kreditor broj 1?

Još od 1991. godine, Japan je bio vodeći neto kreditor sveta, što znači da su japanske finansijske institucije, kompanije i država držali više inostrane imovine nego što su dugovali strancima. Ova pozicija bila je rezultat nekoliko ključnih faktora:

Visoka stopa štednje: Japanci tradicionalno mnogo štede, što je omogućilo akumulaciju ogromnog kapitala spremnog za investiranje u inostranstvu.

Slab domaći rast: Usled stagnacije i deflacije koja je pratila tzv. „izgubljene decenije“, japanski kapital je tražio prinose u inostranstvu.

Stabilna valuta i monetarna politika: Tokom godina, jen je bio valuta "sigurne luke", a Banka Japana je vodila politiku ultra-niskih kamatnih stopa, što je podsticalo izvoz kapitala.

Ekspanzija japanskih korporacija: Kompanije poput Toyote, Mitsubishi-ja ili SoftBanka intenzivno su investirale u globalne poslove, uključujući i spajanja i akvizicije.

Kako funkcioniše "kreditorski status"?

Status najvećeg kreditora ne znači nužno da država pozajmljuje drugima novac kao u banci, već da su entiteti iz te zemlje (država, banke, kompanije, fondovi) vlasnici više finansijske imovine u inostranstvu nego što stranci drže u toj zemlji. Na primer, japanski fondovi mogu posedovati američke obveznice, evropske akcije ili strane nekretnine — sve to ulazi u zbir neto inostrane imovine.

Zašto je sada Nemačka preuzela primat?

Iako je japanska neto inostrana imovina porasla u 2024. za 12,9% i dostigla 3.730 hiljada milijardi dolara (533,05 biliona jena), Nemačka ju je pretekla zahvaljujući kombinaciji sledećih faktora:

Snažan izvoz i trgovinski suficit: Nemačka godinama ostvaruje ogroman trgovinski višak, posebno sa ostatkom Evrope, SAD-om i Kinom, što omogućava akumulaciju inostrane aktive.

Ojačani evro: Dok je japanski jen u padu u odnosu na dolar i evro (za 11,7% i 5% respektivno), evro se pokazao stabilnijim, što je uvećalo vrednost nemačke imovine izražene u dolarima.

Nemačka štedljivost i fiskalna disciplina: Nemci su poznati po visokoj štednji i opreznoj potrošnji, što stvara višak koji se plasira na inostrana tržišta.

Investicije u inostranstvu: Nemačke kompanije i penzioni fondovi intenzivno ulažu u globalne finansijske instrumente, nekretnine i industrijske kapacitete.

Nemačka je tako postala novi šampion u sferi neto finansijskog bogatstva, sa 3.780 hiljada milijardi dolara neto inostrane imovine, prema podacima iz 2024. godine. Kina se našla na trećem mestu sa 3.300 milijardi dolara.

Finansije i računovodstvo Shutterstock

Simboličan, ali značajan preokret

Iako je razlika između Japana i Nemačke relativno mala, promena na vrhu liste simbolizuje dublje pomeranje u svetskoj ekonomiji. To pokazuje i kako faktori kao što su kursne razlike, demografske promene i struktura privrede utiču na međunarodne finansijske tokove. Japan i dalje ostaje gigant među globalnim kreditorima, ali njegovo liderstvo više nije neprikosnoveno.

(Telegraf Biznis)

Video: Beograd oduševio svet organizacijom prvog pripremnog sastanka za EXPO 2027

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>