
Muzički festivali su multimilionski biznis: Koačela i Glastonberi vode, evo gde je tu EXIT
Muzički festivali su postali više od koncerata, oni su industrije koje generišu stotine miliona dolara prihoda i oblikuju kulturne tokove širom sveta. Najveći svetski festivali danas nisu samo umetnički spektakli, već i izuzetno profitabilni biznisi u kojima se obrću ozbiljne sume novca, kako od prodaje karata, tako i od sponzorstava, hrane, pića, promotivnog materijala i drugih dodatnih prihoda.
Amerika i Evropa
Na vrhu ove liste gotovo uvek se nalazi Koačela (Coachella), festival koji se svake godine održava u kalifornijskoj pustinji i koji predstavlja sinonim za luksuz i muzički prestiž. Procenjuje se da je Koačela 2017. godine ostvarila prihod od preko 114 miliona dolara, što je tada bio rekordan rezultat za jedan muzički festival.
Cena ulaznica varira, ali osnovne karte obično počinju od oko 350 dolara, dok VIP paketi, uz razne pogodnosti, dosežu i do nekoliko hiljada dolara. Glavni izvođači na Koačeli, tzv. hedlajneri, mogu po jednom nastupu da zarade između tri i četiri miliona dolara, dok manji izvođači dobijaju znatno manje honorare, ali i dalje daleko veće u poređenju sa manjim festivalima.
U Evropi, najpoznatiji i najposećeniji festival je Galstonberi (Glastonbury), koji se održava u Engleskoj.

Iako su ulaznice za Galstonberi znatno jeftinije u odnosu na Koačelu, oko 375 funti, broj posetilaca, koji često prelazi 200.000 ljudi, omogućava organizatorima da ostvare izuzetno visoke prihode.
Zanimljivo je da, i pored velikih troškova organizacije, značajan deo profita festivala bude doniran u humanitarne svrhe, što ga čini jedinstvenim među velikim svetskim festivalima.
Organizatori Galstonberija ističu da veliki deo prihoda odlazi na logistiku, sigurnost i infrastrukturu, dok izvođači, iako dobro plaćeni, ovde dolaze pre svega zbog prestiža, a ne isključivo zbog novca.
Sa juga Evrope dolazi Primavera Saund (Primavera Sound, festival koji se održava u Barseloni. Iako možda ne ostvaruje iste direktne prihode od karata kao Koačela, ekonomski uticaj ovog festivala na lokalnu ekonomiju je ogroman. Procene govore da su posetioci 2023. godine u Barseloni ostavili skoro 350 miliona evra, uključujući smeštaj, ishranu i ostale turističke usluge. Primavera Saund privlači publiku sa svih kontinenata, a karte su cenovno prilagođene evropskom tržištu, uz posebne VIP pakete za najzahtevnije posetioce.

Američki festival Autsajd Lendz (Outside Lands), koji se održava u San Francisku, predstavlja još jedan primer uspešnog poslovnog modela. Ovaj festival je od svog osnivanja doprineo lokalnoj ekonomiji sa više od milijardu dolara, a njegova održivost potvrđuje se svake godine, uprkos visokim logističkim troškovima i kompleksnim ekološkim zahtevima koje grad San Francisko postavlja pred organizatore.
Ne smemo zaboraviti ni ljubitelje rok i metal muzike, koje okuplja nemački festival Vaken Ouper Er (Wacken Open Air).
Sa oko 110.000 posetilaca godišnje i cenom karata koja konstantno raste, od 220 evra pre nekoliko godina do skoro 330 evra danas, Vaken pokazuje kako i žanrovski specijalizovani festivali mogu biti izuzetno profitabilni.
I mi konja za trku imamo
EXIT festival, jedan od najpoznatijih muzičkih događaja u jugoistočnoj Evropi, tokom više od dve decenije postojanja postao je ne samo kulturni simbol Srbije, već i značajan ekonomski pokretač regiona.

Prema zvaničnim istraživanjima, ukupni ekonomski doprinos festivala srpskoj privredi od njegovog osnivanja premašio je 270 miliona evra, što obuhvata prihode od turizma, ugostiteljstva, transporta i brojnih pratećih industrija. Samo u 2023. godini, EXIT je privukao više od 200.000 posetilaca iz preko 120 zemalja, donoseći domaćoj privredi više od 21 miliona evra.
Iako precizne brojke o direktnom profitu organizatora nisu javno objavljene, osnivači festivala ističu da su poslednjih godina ostvareni rekordni prihodi, kako od prodaje ulaznica, tako i od sponzorstava i drugih komercijalnih aktivnosti.
(Telegraf Biznis)
Video: Cena 350 dinara po kilogramu, dnevnica radnicima 5.000: Počela berba crvenog zlata
Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.