
Besni bitka protiv nejednakosti: Skoro 90 odsto Evropljana želi da SUPERBOGATI plaćaju više poreza
Prema nedavnoj anketi, devet od deset ljudi širom sveta želi oporezivanje superbogatih kako bi se finansirali klimatske akcije i javne usluge. Sa povećanjem nejednakosti, oporezivanje bogatih sve više dominira na agendi, a najbogatiji pojedinci često bivaju kritikovani zbog doprinosa javnim finansijama koji je manji nego kod prosečnih poreskih obveznika.
Studija koju su naručile nevladine organizacije Oxfam i Greenpeace pokazala je da su ljudi na Filipinima globalno najviše skloni oporezivanju superbogatih. Takav pristup omogućava povećano ulaganje vlada u javne usluge i borbu protiv klimatskih promena.
Nevladine organizacije zagovaraju veće globalno oporezivanje bogatih kako bi se podržalo više od 3,7 milijardi ljudi—skoro polovina svetske populacije—koji žive u siromaštvu. Nasuprot tome, prema Oxfamu, 3.000 svetskih milijardera u poslednjih deset godina povećalo je svoje bogatstvo za 6,5 triliona dolara (€5,5 triliona).
Anketa u Evropi
Trenutna anketa sprovedena je u maju 2025. u 13 zemalja, uključujući Veliku Britaniju, SAD, Francusku, Nemačku, Italiju i Španiju, i obuhvatila je ljude različitih političkih opredeljenja, nivoa prihoda i starosnih grupa. Cilj je bio da se utvrdi nivo podrške javnosti za oporezivanje superbogatih kako bi se omogućilo povećanje izdvajanja za javne usluge, kao što su zdravstvo, škole i obnovljivi izvori energije.

Među evropskim zemljama, Italija je pokazala najveću podršku za sve usluge. Najpopularnija opcija, koju je podržalo 94% stanovništva, bila je oporezivanje superbogatih kako bi se unapredilo zdravstveno osiguranje. Sličan trend zabeležen je u Španiji (91%), Francuskoj (90%), Velikoj Britaniji (89%) i Nemačkoj (85%).
Takođe je veoma popularna ideja da vlade zatvore poreske rupe koje koriste bogati i međunarodne korporacije i da dodatni prihod od poreza koriste za unapređenje javnih usluga. U Italiji je ovu ideju podržalo 94% ispitanih, u Velikoj Britaniji 91%, u Španiji i Francuskoj po 90%, a u Nemačkoj 86%.
Manje popularni razlozi za oporezivanje
Najmanje popularni razlozi za prikupljanje poreza od superbogatih uključivali su povećanje ulaganja u obnovljive izvore energije i poboljšanje izolacije stambenih objekata. U Nemačkoj je 18% ispitanih bilo protiv povećanja poreza na superbogate za finansiranje obnovljivih izvora, uz 75% podrške. U Francuskoj i Velikoj Britaniji protiv je bilo po 16%, uz podršku od 79% i 80%, dok je u Španiji odnos bio 15% protiv i 81% za, a u Italiji 10% protiv i 88% za.
Podrška poboljšanju izolacije kuća izazvala je protivljenje 28% u Nemačkoj, 22% u Italiji i Velikoj Britaniji, te 20% u Francuskoj i Španiji.
Podrška globalnoj reformi poreza
Druga studija pokazuje sličnu široku podršku oporezivanju onih sa višim primanjima. Prema najnovijem Eurobarometru o porezima, 80% građana EU podržalo bi minimum poreza za velike multinacionalne kompanije u svakoj zemlji u kojoj posluju. Skoro dve trećine (65%) ispitanika podržalo bi uvođenje poreza za najbogatije pojedince. Najveća podrška bila je u Mađarskoj (78%), Bugarskoj i Hrvatskoj (po 71%).

Ko u Evropi već oporezuje bogate?
Prema podacima međunarodnog istraživačkog instituta Tax Foundation sa sedištem u Vašingtonu, samo manji broj evropskih zemalja primenjuje poreze na bogate.
- Porezi na neto bogatstvo koji se primenjuju na ukupnu imovinu pojedinca (umanjenu za dugove), postoje u Norveškoj, Španiji i Švajcarskoj.
- Porezi na određenu imovinu primenjuju se u Francuskoj, Italiji, Belgiji i Holandiji.
Oxfam takođe ističe rastući zamah oko predloga G20 da se oporezuju ultra-bogati. Predlog bi naložio da pojedinci sa bogatstvom većim od 1 milijarde dolara (€860 miliona) plaćaju minimalni godišnji porez od 2% svog bogatstva.
Globalna inicijativa Španije i Brazila
Španija je takođe pokazala posvećenost smanjenju nejednakosti kada je u julu zajedno sa Brazilom stvorila novu globalnu koaliciju za oporezivanje superbogatih. Zemlje su pozvale i druge da se pridruže diskusiji i stvore progresivan globalni poreski sistem.
- Oni ukazuju na oštru realnost: najbogatijih 1% svetske populacije poseduje više od 95% imovine ostatka čovečanstva - saopštile su Ujedinjene nacije, hvaleći potez ovih zemalja, prenosi Juronjuz.
(Telegraf Biznis)
Video: Ekipa Telegrafa obišla je jednu od glavnih pijaca u Atini
Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.