
MMF upozorava: Svet tone u dug – do kraja decenije zaduženost veća od globalnog BDP-a!
Svetski javni dug bi mogao da premaši 100 odsto globalnog bruto domaćeg proizvoda do kraja ove decenije, što bi bio najviši nivo duga od 1948. godine, nakon Drugog svetskog rata, navodi se u danas objavljenom izveštaju Međunarodnog monetarnog fonda(MMF).
Fond u svoj najnovijem Fiskalnom monitoru upozorava da rastući troškovi servisiranja duga opterećuju državne budžete, dok istovremeno rastu izdaci za odbranu, a starenje stanovništva dodatno povećava pritisak na finansije.
Postoji rizik da svetski javni dug do 2029. godine dostigne čak 123 odsto globalnog bruto domaćeg proizvoda, napominje MMF.
U izveštaju se navodi da je period jeftinog zaduživanja, koji je trajao između globalne finansijske krize i pandemije virusa korona, završen, a troškovi servisiranja duga već opterećuju budžete, prenosi Blumberg.

- Kamatne stope su značajno porasle na globalnim tržištima, a njihova buduća putanja je vrlo neizvestna - dodaju autori Fiskalnog monitora.
Fond takođe naglašava da značajan deo državne potrošnje odlazi na plate – u proseku 25 odsto u razvijenim ekonomijama, odnosno 28 odsto u zemljama u razvoju.
Kada se državni dug već nalazi na visokom nivou, upravo takvi stalni troškovi ograničavaju fiskalni prostor vlada, jer je veliki deo budžeta već unapred vezan za ove stavke.
Ove nedelje ministri finansija i guverneri centralnih banaka sastaju se u Vašingtonu na godišnjim sastancima MMF-a i Svetske banke, gde se, između ostalog, razmatraju političke opcije zai podsticanje ekonomskog rasta i napredak u borbi sa inflacijom i rastućim dugom.
(Telegraf Biznis/Tanjug)
Video: Promocija knjige privredna komora
Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.
Слађана Точиловац Шаљић
Нешто хитно мора да се мења. Хистерија око улагања у ратове мира да престане. Апсолутно. Затим и рестриктивне тарифе између највећих економија света. Трговина да буде поново слободна. Улагања у нове технологије у борби против климатских промена и искорењивање сиромаштва и глади, у здравствене и образовне делатности. У цивилну инфраструктуру и њено одржавање. Јер показатељи су гори него непосредно након завршетка Другог светског рата.
Podelite komentar