Neverovatno! Pojeftinjuje ČOKOLADA - evo i zašto!
Cene kakaovca, ključne sirovine za proizvodnju čokolade, u poslednjim nedeljama su se blago spustile nakon rekordnih nivoa s početka godine, kada su premašivale 10.000 dolara po toni. Ipak, i pored pada, tržišna cena je i dalje istorijski visoka – oko 70 odsto više nego pre septembra 2023. godine, kada je doneta odluka o kontroli cena mlečne čokolade.
Takvi nivoi, uz nepredvidive klimatske uslove i regulatorne pritiske, stvaraju izuzetno složenu situaciju za konditorsku industriju, koja se suočava sa rastućim troškovima, velikom nestabilnošću cena sirovina i pritiskom potrošača da cene proizvoda ostanu iste.
Afrička poljoprivreda pod klimatskim stresom
Globalna proizvodnja kakaa i dalje je koncentrisana u Zapadnoj Africi – Obala Slonovače i Gana zajedno obezbeđuju više od 60 odsto svetske ponude. Ostatak dolazi iz Nigerije, Indonezije, Ekvadora i Brazila.
U poslednje tri godine ovo tržište pogodila je kombinacija ekstremnih vremenskih prilika, bolesti useva i starenja zasada. Dugotrajne suše i visoke temperature smanjile su prinose, dok se virus oteklih izdanaka kakaovca (CSSV) širi Obalom Slonovače i preti da prepolovi proizvodnju u narednim godinama. Istovremeno, sve više farmera napušta uzgoj zbog unosnijeg ilegalnog rudarenja zlata.
Rezultat toga je globalni manjak kakaa od oko pola miliona tona u 2024. godini, što je cenu gotovo utrostručilo. Iako se tržište sada stabilizovalo na oko 6.000 dolara po toni, to je i dalje duplo više nego pre tri godine.
U Evropi, najvećem svetskom tržištu za preradu kakaa, proizvodnja je do oktobra pala za 7,2 odsto u odnosu na prošlu godinu – na najniži nivo od 2020. godine. Još veći pad zabeležen je u Aziji – čak 16,2 odsto. Visoki troškovi sirovina i energije naterali su proizvođače da smanjuju obim proizvodnje.
Zašto cene čokolade ne padaju?
- U Atlantic Grupi trenutni pad cene kakaa vidimo kao kratkoročnu korekciju, dok dugoročno ne očekujemo povratak na nivoe pre 2022. godine - kaže Danijel Banek, stariji izvršni direktor korporativne nabavke u Atlantic Grupi.
On objašnjava da su eventualno bolji prinosi u novoj sezoni više nada nego realnost.
- Tek ako se nastave povoljni vremenski uslovi, ako ne bude bolesti i ako se poveća primena savremenih agrotehničkih mera, može se postići ravnoteža ponude i potražnje. Ali i u tom slučaju, teško je očekivati znatan pad cena – tržištu će trebati više od jedne dobre sezone da nadoknadi veoma niske zalihe - kaže Banek.
Tržište i dalje nestabilno
Banek upozorava da će tržište kakaa ostati izuzetno osetljivo.
- Svaka nepovoljna okolnost, poput suše ili bolesti, može ponovo da pogura cene drastično naviše - ističe on.
Atlantic Grupa, dodaje, aktivno upravlja rizicima pomoću metoda predviđanja i zaštite od oscilacija cena, kao i kroz dugoročne odnose sa dobavljačima.
- Sve naše sirovine već su usklađene sa evropskom Uredbom o deforestaciji (EUDR), čime obezbeđujemo najviši nivo održivog poslovanja - kaže Banek.
Što se tiče cene čokolade u prodavnicama, on naglašava da ne treba očekivati brze promene: – Maloprodajne cene ne zavise samo od kakaa, već i od energije, ambalaže, logistike i troškova rada – a oni su i dalje visoki.
Industrijski giganti između troškova i potrošača
Stevan Vujošević, generalni direktor kompanije Mondelēz International za tržišta Adria regije, ističe da industrija čokolade i dalje posluje u veoma nestabilnom okruženju.
- Iako smo videli određene korekcije u ceni kakaa, one su i dalje ekstremno visoke u odnosu na ranije, a nestabilnost je prisutna. Pored toga, troškovi energije, ambalaže i transporta i dalje su znatno viši nego pre nekoliko godina, što proizvodnju čini skupljom - objašnjava Vujošević.
On dodaje da kompanija nastoji da poveća efikasnost i kontroliše ono što može – produktivnost, troškove i korišćenje resursa.
- Povećanje cena naših proizvoda uvek je poslednja opcija. Svesni smo pritiska na potrošače i zato pokušavamo da što više troškova apsorbujemo sami - kaže Vujošević.
EUDR donosi nove troškove i rizike
Dodatni izazov za industriju predstavlja Uredba EU o deforestaciji (EUDR), čija je puna primena predviđena za kraj 2025. godine. Ova regulativa zahteva da proizvođači dokažu poreklo sirovina i osiguraju da njihov uzgoj nije povezan sa krčenjem šuma.
- Primena EUDR-a već utiče na rast cena, jer traži složen sistem praćenja - geolokaciju svake serije kakaa i digitalno praćenje lanca snabdevanja – objašnjava Hrvoje Stojić, glavni ekonomista Hrvatske udruge poslodavaca.
Prema njegovim rečima, kombinacija EUDR-a i visokih cena kakaa povećava troškove proizvođačima i smanjuje profitabilnost.
- Zbog visokih troškova i regulatornih obaveza možemo očekivati jačanje velikih proizvođača, dok će manjima biti teško da opstanu bez udruživanja ili prelaska na premium tržište - kaže Stojić.
Nema prostora za snižavanje cena
Iz kompanije Kandit, jedinog većeg hrvatskog proizvođača koji prerađuje zrna kakaa, poručuju da, uprkos blagom padu, tržište ostaje pod pritiskom.
- Cene su i dalje dvostruko više nego pre dve do tri godine, a postoji i tendencija daljeg rasta - navode iz uprave.
Kratkotrajni pad desio se u trenutku kada se spekulisalo o mogućem odlaganju primene EUDR uredbe, ali je potvrđeno da ona stupa na snagu 1. januara 2026. godine.
U Kanditu ističu da je trenutno samo 40 do 50 odsto kakaa iz Obale Slonovače i Gane usklađeno sa EUDR standardima, što dodatno ograničava ponudu i podiže cene.
- Trenutno nema prostora za snižavanje cena, a tržište će ostati pod pritiskom dok svi zasadi ne budu u potpunosti usklađeni s novim pravilima - zaključuju iz Kandita.
Uprkos svemu, potrošnja čokolade ostaje stabilna.
- Čokolada je proizvod visokog stepena lojalnosti - potrošači možda menjaju navike, ali ne odustaju od nje - poručuju iz Kandita.
Dugoročni pritisci ostaju
Iako je kratkoročni pad cene kakaa doneo malo olakšanje industriji, sagovornici se slažu da su dugoročni pritisci i dalje tu. Klimatske promene, bolesti zasada, regulative i visoki troškovi energije nastaviće da oblikuju tržište čokolade u narednim godinama.
Za proizvođače to znači potrebu za strateškim ulaganjima u održivost i sigurnost snabdevanja, dok za potrošače u Evropi i regionu to može značiti promene u izboru – od veličine proizvoda do učestalosti konzumacije.
(Telegraf Biznis/Poslovni)
Video: Projekat "Prirodnim merama za ekološki Gradac"
Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.