Pogledajte kako teku radovi na auto-putu Vojvođansko P: Veliko gradilište ka Jabuci u Pančevu
Autoput Beograd-Zrenjanin-Novi Sad, popularno nazvan "Vojvođansko P" zbog trase u obliku ćiriličnog slova "П", predstavlja jedan od najvažnijih infrastrukturnih projekata u Srbiji. Radovi na prvoj deonici, od Borče (Beograd) do Jabuke (Pančevo), uveliko su u toku.
Dinamika radova na deonici Borča–Jabuka
Veliko gradilište otvoreno je u oblasti Jabučkog rita kod Borče, gde se trenutno izvode obimni pripremni radovi na izgradnji auto-puta: teren se raščišćava i nasipa, a teška mehanizacija je stalno prisutna. Zbog močvarnog tla i visokog nivoa podzemnih voda u ovoj oblasti, izvođači su organizovali iskop i odvoženje peska – dnevno se iz obližnjih „peskara“ izvlače hiljade kubika peska koji se suši i ugrađuje u nasip budućeg puta. Ovi zahtevi usporavaju radove, ali stručnjaci ističu da ravničarski teren ipak olakšava građevinske poduhvate, uz izazov dužeg transporta materijala na lokaciji. Istovremeno, da bi se ubrzala izgradnja, otvoreno je i gradilište na suprotnoj strani koridora, u okolini Zrenjanina, tako da se radovi na auto-putu odvijaju istovremeno iz oba smera.
Deonica autoputa Borča-Jabuka deo je prve faze izgradnje koja obuhvata pravac od Beograda do Zrenjanina. Realizacija je podeljena na etape: prioritet je dat južnom delu. Prema najavama najviših državnih zvaničnika, prva deonica od Beograda do Kovačice (koja uključuje i deonicu Borča–Jabuka) dužine oko 30 km trebalo bi da bude završena i puštena u saobraćaj već do kraja 2026. godine. Ovaj cilj povezan je i sa predstojećom međunarodnom specijalizovanom izložbom EXPO 2027 u Beogradu - plan je da do tada Banat dobije brzu vezu sa glavnim gradom. Ubrzano se radi na ključnim tačkama trase, poput petlje Ovča i planiranih mostova, kako bi se rokovi ispoštovali.
Izvođači radova i finansiranje
Glavni izvođač radova na ovom projektu je kineska korporacija Shandong Hi-Speed Group, koja ima bogato iskustvo na infrastrukturnim projektima u Srbiji. Kineski inženjeri (poput Lu Junfenga, jednog od glavnih inženjera na trasi) rade u saradnji sa domaćim stručnjacima i građevinskim firmama, stvarajući sinergiju znanja i kapaciteta na terenu.
Investitor projekta su "Koridori Srbije", državno preduzeće zaduženo za puteve od nacionalnog značaja, koje nadgleda realizaciju i koordinira radove. Finansiranje autoputa obezbeđuje Republika Srbija, uz kombinaciju budžetskih sredstava i kreditnih zaduženja. Ugovor sa kineskim partnerom zaključen je na principu državnog projekta od posebnog značaja, što znači da je država preuzela obavezu finansiranja i otplate kredita, dok izvođač radova obezbeđuje gradnju po sistemu "ključ u ruke".
Zahvaljujući ovom aranžmanu i obezbeđenim sredstvima, radovi na terenu teku bez finansijskih zastoja, a plaćanja se odvijaju u skladu sa dinamikom izgradnje.
Trasa deonice Borča-Jabuka i ključne karakteristike
Deonica autoputa Borča-Jabuka počinje na beogradskoj obilaznici, na novoplaniranoj petlji "Ovča" severno od Borče, koja će autoput spojiti sa obilaznim putem oko Beograda. Od petlje Ovča trasa se pruža prema severoistoku, ulazeći u prostrani ravničarski predeo zvan Jabučki rit.
Auto-put prolazi između naselja Glogonj i Jabuka u južnom Banatu, kroz pretežno poljoprivredno zemljište udaljeno od gustih naseljenih zona. U ovoj zoni planirana je velika saobraćajna petlja "Glogonj/Jabuka", koja će omogućiti priključak lokalnih puteva ka obližnjim mestima (uključujući pristup ka Opovu i Sefkerinu) na autoput. Nastavljajući dalje ka severu, trasa prelazi jednu od svojih najznačajnijih prirodnih prepreka - reku Tamiš.
Upravo na području kod naselja Jabuka predviđena je gradnja novog mosta preko Tamiša, što će biti prvi put da ova reka bude premošćena auto-putem. Nakon mosta kod Jabuke, deonica se nastavlja ka severu i ulazi na teritoriju opštine Opovo. Dalje prema severu, ova deonica spajaće se sa sledećim segmentom autoputa koji vodi ka Kovačici, gde je planirana još jedna petlja u blizini samog grada Kovačice. Ukupna dužina deonice od Borče do Kovačice iznosi oko 30 kilometara, dok je razdaljina od Borče do petlje kod Jabuke nešto manja (procene oko 15-20 km, što uključuje i most preko Tamiša).
Trasa je projektovana za puni profil autoputa sa po dve saobraćajne trake i zaustavnom trakom u svakom smeru, omogućavajući projektovanu brzinu od 120-130 km/č. Ova moderna saobraćajnica biće deo primarne putne mreže i omogućiće stanovnicima Pančeva, Opova i okoline da se mnogo brže uključe na glavne koridore - prema Beogradu (Koridor 10 ka Nišu i ka Šidu) i prema Novom Sadu (Koridor 10 ka Subotici odnosno E-75 ka Mađarskoj).
Karakteristično je da će ceo autoput imati 12 petlji (uključujući početnu Ovča i završnu Novi Sad Istok) i čak četiri velika mosta na svojim krakovima. Od toga se dva mosta grade preko reke Tamiš - jedan na južnom delu kod Jabuke (deonica Borča–Jabuka) i drugi na severnom delu kod Orlovata (u sredini prve deonice ka Zrenjaninu).
Treći veliki most premostiće reku Tisu kod Aradca (na ulazu u drugu deonicu ka Novom Sadu), dok će četvrti most preći preko reke Begej u samom Zrenjaninu. Pored ovih velikih reka, trasa će zbog konfiguracije terena imati i više manjih mostova preko kanala, nadvožnjaka preko lokalnih puteva i železničkih pruga, ukupno 20 nadvožnjaka, 7 podvožnjaka i 47 propusta, što ilustruje kompleksnost projekta.
Deonica kroz Jabučki rit posebno je isprugana kanalima za navodnjavanje i melioraciju, pa su pri projektovanju uzete u obzir postojeće vodoprivredne strukture, kao i planirani vetroparkovi u okolini, kako bi se trasa optimalno uklopila u prostor.
Bitno je naglasiti da trasa na deonici Borča-Jabuka ne prolazi direktno kroz naselja, već ih obilazi dovoljno daleko da se umanje uticaji buke i saobraćaja – nadležni su još u fazi planiranja istakli da će autoput biti opremljen adekvatnim zaštitama od buke u skladu sa propisima. Time će se obezbediti i bezbednost stanovnika i poljoprivrednih aktivnosti, budući da su sva ukrštanja sa lokalnim putevima predviđena denivelisano (petlje tipa "truba" ili nadvožnjaci).
Sve ove karakteristike potvrđuju da autoput "Vojvođansko P" predstavlja savremenu saobraćajnicu najvišeg ranga, koja će svojim punim profilom autoputa (širine kolovoza oko 28 metara) doneti novi kvalitet saobraćaja u južni Banat.
Izazovi i prepreke
Iako se projekat trenutno odvija ubrzanim tempom, nije prošao bez izazova. Geološki uslovi na deonici Borča-Jabuka predstavljali su jednu od prvih prepreka: močvarno tlo Jabučkog rita sa visokim nivoom podzemnih voda zahtevalo je obimne radove na stabilizaciji terena, nasipanje i dreniranjei. Inženjeri su taj izazov rešili korišćenjem lokalno iskopanog peska za izgradnju nasipa, uz prethodno sušenje materijala, što je proces koji produžava radove ali obezbeđuje čvrstu podlogu puta.
Takođe, izgradnja mostova biće među najzahtevnijim etapama, naročito mosta preko Tamiša kod Jabuke, zbog širine reke i potreba za snažnim temeljima u aluvijalnom tlu. Projektna dokumentacija za mostove priprema se fazno, a izvođač najavljuje da će specijalizovane ekipe biti angažovane čim planovi budu odobreni.
Jedna od specifičnosti ovog autoputa je i paralelna izgradnja pratećih nekomercijalnih puteva (servisnih saobraćajnica) duž trase, naročito između Zrenjanina i Novog Sada, što povećava obim posla i ulaganja.
U domenu birokratije i organizacije, proces eksproprijacije zemljišta je ključan za nesmetan nastavak radova. Nadležni iz Ministarstva građevinarstva izvestili su da se eksproprijacija odvija sukcesivno i da se izvođaču postepeno omogućava ulazak u posed na deonicama čim se zemljište otkupi ili prenese u državno vlasništvo.
Ovakav fazni pristup omogućio je da radovi krenu već na pojedinim segmentima pre kompletiranja papirologije za celu trasu, čime se štedi vreme. Do sada nisu zabeležena veća zastoja u eksproprijaciji na deonici Borča-Jabuka, s obzirom na to da trasa prolazi uglavnom kroz atare i državno zemljište, uz minimalan broj objekata na putu.
Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture označilo je autoput "Vojvođansko P" kao projekat od posebnog državnog značaja, a vlada je pružila punu podršku njegovoj realizaciji. Često se u saopštenjima naglašava da će Banat ovim dobiti svoj prvi autoput u istoriji, čime se ispravlja decenijska infrastrukturna nejednakost u odnosu na druge delove Srbije.
Sa stanovišta šireg značaja, autoput "Vojvođansko P" povezaće četiri važna grada - Beograd, Pančevo, Zrenjanin i Novi Sad - i integrisati više lokalnih zajednica (Opovo, Kovačicu, itd.) u transportne tokove višeg ranga. Stručnjaci ističu da će se izgradnjom ove saobraćajnice stanovnici Zrenjanina za oko pola sata vožnje moći uključiti na evropski Koridor 10 kod Beograda, dok će put od Zrenjanina do Novog Sada trajati tek oko 20 minuta vožnje autoputem.
Time će Banat postati mnogo pristupačniji za investitore i turiste, a teretni saobraćaj će se izmestiti sa sadašnjih preopterećenih magistrala na novu bezbedniju trasu.
Radovi na deonici Borča-Jabuka autoputa "Vojvođansko P" napreduju uz vidljive rezultate na terenu. Uprkos početnim kašnjenjima i finansijskim izazovima, projektovana saobraćajnica dobija svoj oblik u banatskoj ravnici.
Sledeće ključne faze uključuju izgradnju mostova (posebno preko Tamiša kod Jabuke) i postavljanje kolovozne konstrukcije, nakon čega će ova deonica biti spremna da primi prve vozače. Autoput kroz južni Banat od ideje postaje stvarnost - radovi na Borča-Jabuka deonici autoputa "Vojvođansko P" predstavljaju samo početak infrastrukturne transformacije koja će promeniti lice ovog regiona i bolje ga povezati sa ostatkom Srbije. Nadležni poručuju da će obećani rokovi biti ispoštovani, te da Banat može očekivati savremeni autoput koji će u narednim godinama biti stavljen u funkciju na zadovoljstvo svih građana.
(Telegraf Biznis/Vojvodina uživo)
Video: Proslava više od tri decenije postojanja RTV BK Telekom
Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.