Hrvatska INA započinje ključnu fazu - u pitanju je u Rafinerija u Rijeci: Ovo je vrlo bitno i za Srbiju!
Hrvatska naftna kompanija INA je započela funkcionalno testiranje novog postrojenja za obradu teških ostataka u Rafineriji nafte Rijeka, čime projekt nadogradnje ulazi u završnu fazu pre očekivanog početka probnog rada u martu.
U fazi funkcionalnog testiranja postepeno se uvode procesni fluidi, od pare i vode do samih naftnih derivata, dok se prate pritisak, temperatura i sigurnosni sistemi, navodi se u saopštenju hrvatske firme.
Cilj ove faze testiranja je provera funkcionalnosti opreme u realnim radnim uslovima, usklađenosti automatike i zaštitnih sistema i stabilnosti procesa pre početka probnog rada u komercijalnom režimu.
Očekuje se da će ova faza testiranja trajati nekoliko narednih nedelja, nakon čega sledi puštanje postrojenja u probni rad.
"Ulaskom u toplo puštanje u rad (hot commissioning) napravili smo još jedan važan korak ka punoj proizvodnji. Prioritet nam je siguran i kontrolisan postupak u skladu s najvišim industrijskim standardima", izjavio je operativni direktor Rafinerija i marketinga u INI Goran Pleše.
Projekt nadogradnje Rafinerije Rijeka, vredan gotovo 700 miliona evra, uključuje izgradnju postrojenja DCU za obradu teških naftnih ostataka, modernizaciju postojećih postrojenja, kao i novu luku, silose, zatvoreni transportni sistem za koks i novu trafostanicu.
Izvršni potpredsednik MOL grupe, većinskog vlasnika hrvatske INE, Kristijan Pulaj ističe da će rafinerija u Rijeci postati jedno od tehnološki najnaprednijih postrojenja u regionu.
Po puštanju u rad, postrojenje će povećati proizvodnju dizela i drugih visokovrednih destilata do 30 odsto, smanjiti uvoz derivata i poboljšati snabdevanje Hrvatske i ključnih tržišta u regionu, uključujući BiH, Crnu Goru i Sloveniju.
Projekt nadogradnje je deo dugoročnog investicionog ciklusa INE i MOL grupe, tokom kojeg je u modernizaciju rafinerijske i logističke infrastrukture uloženo više od milijardu evra u poslednjih nekoliko decenija, zaključuje se u saopštenju.
Modernizacija Rafinerije nafte Rijeka i pokretanje novog postrojenja za obradu teških ostataka nisu važne samo za Hrvatsku, već imaju i direktan energetski i ekonomski značaj za Srbiju, pre svega zbog regionalne povezanosti tržišta nafte i derivata.
Pre svega, Srbija je u velikoj meri oslonjena na uvoz sirove nafte i derivata, a pristup transportnim pravcima preko Hrvatske predstavlja ključni deo energetske bezbednosti zemlje. Bez tog pravca, mogućnosti za snabdevanje na velikom nivou postaju ograničene.
Dodatni rizik pokazala je i nedavna situacija sa sankcijama ruskom vlasniku NIS-a, kada je obustava isporuka iz Hrvatske izazvala zabrinutost da bi rad jedine srpske rafinerije mogao biti ugrožen, što je otvorilo pitanje stabilnosti snabdevanja gorivom.
U takvom kontekstu, svako povećanje kapaciteta prerade u regionu - poput projekta u Rijeci - potencijalno znači veću dostupnost goriva, manji rizik od nestašica i stabilnije cene na tržištima jugoistočne Evrope. Energetska infrastruktura na Balkanu funkcioniše kao povezan sistem, pa problemi ili unapređenja u jednoj zemlji često imaju domino-efekat na susede.
Istovremeno, činjenica da NIS pokriva oko 80 odsto potražnje za dizelom i benzinom u Srbiji pokazuje koliko je domaće tržište osetljivo na poremećaje u lancu snabdevanja i koliko je važno imati alternativne izvore u regionu.
Zato se modernizacija riječke rafinerije može posmatrati i kao deo šire energetske stabilizacije Balkana. Veći i tehnološki napredniji kapaciteti znače fleksibilnije tokove nafte, veću otpornost na geopolitičke šokove i – dugoročno - manji pritisak na privredu i inflaciju, jer su energenti jedan od ključnih faktora troškova u industriji, transportu i poljoprivredi.
Drugim rečima, iako je projekat formalno hrvatski, njegova prava težina vidi se na regionalnom nivou: što je jača rafinerijska mreža u okruženju, to je sigurnija energetska budućnost Srbije.
(Telegraf Biznis/Tanjug)
Video: Macut: Podrška preduzetništvu i očuvanju kulturnog identiteta
Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.