Zašto Srbi masovno odlaze za Hrvatsku? Samo u januaru ih je stiglo više od hiljadu
Jedna od gorućih tema u Republici Hrvatskoj upravo je uvoz radne snage, posebno u sektorima u kojima nedostaju radnici i gde je upravo najveća potreba za njima, kao što su turizam i građevinski sektor. Prema nekim procenama, Hrvatskoj nedostaje više od 150 hiljada radnika.
Podaci o izdatim dozvolama za boravak i rad govore da je u 2025. godini ukupni broj izdatih dozvola pao u odnosu na 2024. Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, 2025. su izdate 170.723 dozvole, što je 17 odsto manje u odnosu na 2024. godinu, kada je izdato 206.529 dozvola.
Ono što se može smatrati delom razloga za to nalazi se u izmenama Zakona o strancima iz februara prošle godine kad su pooštreni uslovi za poslodavce, te su tada uvedene striktne kvote za odnos domaćih i stranih radnika. Izmenom zakona određeno je da poslodavac sme da zaposli do 12 stranaca na jednog domaćeg radnika (odnos 8 odsto) kad je reč o deficitarnim zanimanjima, dok za nedeficitarna zanimanja poslodavac sme da zaposli do šest stranaca na jednog domaćeg radnika (odnos 16 odsto). Velika novina je i produženje dozvole za boravak i rad, te sada strani radnici mogu dobiti dozvolu na čak tri godine, pod uslovom da poslodavac s njima sklopi dugoročniji ugovor o radu.
Brojke za januar
Ministarstvo unutrašnjih poslova svakog meseca objavljuje, u skladu sa Zakonom o strancima, broj izdatih dozvola za boravak i rad, ali i to odakle dolaze radnici. Njihovi podaci jasno pokazuju potrebu za radnicima u građevinarstvu i turizmu, ali i to da je najveći broj radnika došao sa Filipina.
- U skladu sa Zakonom o strancima, u periodu od 1. januara do 31. januara 2026. godine ukupno je izdato 12.556 dozvola za boravak i rad, od toga u najvećem broju u delatnostima: građevinarstva - 4.164, turizma i ugostiteljstva - 3.500, industrije - 2.072, saobraćaja i veza - 949 te trgovine - 709.
Od ukupnog broja izdatih dozvola za boravak i rad izdato je za novo zapošljavanje 4.480 dozvola, 6.370 za produženje dozvola, te 1.706 za sezonske radnike. Najveći broj dozvola za boravak i rad do 31. januara 2026. godine izdat je državljanima sledećih država: Filipina - 2.433, Bosne i Hercegovine - 2.181, Nepala - 2.159, Srbije - 1.248, Indije - 990, Uzbekistana - 741, Severne Makedonije - 661, tzv Kosova - 369, Turske - 337, Egipta - 273, navodi se u izveštaju Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP).
Stižu nove izmene Zakona
Iako je najveći broj dozvola u januaru izdat državljanima Filipina, a slede ih državljani susedne BiH, važno je navesti da je najveći broj izdatih dozvola u 2024. i 2025. godini upravo bio izdat državljanima Bosne i Hercegovine. To je važno jer je Vlada nedavno uputila u Sabor izmene Zakona o strancima prema kojem se uvodi obaveza učenja i polaganja ispita iz hrvatskog jezika kao uslov za produženje dozvole, a omogućuje im se i lakša promena poslodavca.
- Uvodi se mogućnost sprovođenja dubinske provere državljana trećih zemalja na spoljnim granicama, propisuje nezavisni mehanizam praćenja poštovanja osnovnih prava u postupku dubinske provere i odobravanja azila na granici, te postupak povratka na granici za državljane trećih zemalja kojima je odbijen azil - naveo je nedavno na sednici Vlade potpredsednik i ministar unutrašnjih poslova Davor Božinović.
Nove izmene Zakona o strancima donose se radi usklađivanja sa EU zakonodavstvom, odnosno Direktivom o jedinstvenom postupku obrade zahteva za izdavanje jedinstvene dozvole boravka te Paktom o azilu i migracijama koji uvodi nova pravila za upravljanje migracijama i uspostavljanje zajedničkog sistema azila na nivou EU, a članicama omogućuju fleksibilnost u rešavanju specifičnih problema s kojima se suočavaju i potrebne mere za zaštitu osoba kojima treba pomoć.
(Telegraf Biznis/Dnevno)
Video: Macut: Podrška preduzetništvu i očuvanju kulturnog identiteta
Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.
Milan
Srbi i Hrvati koji su protiv vraćanja vojnog roka (i treba biti protiv vojnog roka) su i protiv nacionalističke i verske mržnje. Budimo ljubazna braća. braćo Srbi i Hrvati.
Podelite komentar
Milan
Srbi i Hrvati koji su protiv vraćanja vojnog roka (što i treba) su i protiv nacionalističke i verske mržnje. Budimo ljubazna braća. braćo Srbi i Hrvati.
Podelite komentar