Alarm u komšiluku: Hrvatska masovno povlači hranu, na "crnoj listi" i proizvodi iz Srbije
Prošle godine objavljena su 104 obaveštenja o opozivu prehrambenih i drugih proizvoda sa hrvatskog tržišta, što je neznatno povećanje u odnosu na 2024. godinu, kada je bilo 99 takvih obaveštenja, a nadležne institucije smatraju to potvrdom visoke efikasnosti svih u sistemu bezbednosti hrane.
Prema podacima Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) i godišnjeg izveštaja Mreže za uzbunjivanje i saradnju, izrađenog u saradnji sa Državnim inspektoratom (DIRH), u prošloj godini 92 obaveštenja o opozivu odnosila su se na hranu, osam na hranu za životinje i četiri na materijale u kontaktu sa hranom.
Obaveštenja su se najčešće odnosila na proizvode iz kategorije žitarica i pekarskih proizvoda, i to za 21 proizvod, u najvećem broju slučajeva zbog pronalaska ostataka pesticida, industrijskih i ekoloških kontaminanata, kao i organoleptičkih promena.
Neka obaveštenja o opozivu odnosila su se na materijale koji dolaze u kontakt sa hranom, najčešće zbog prisustva teških metala, a potom na meso i proizvode od mesa, uglavnom zbog patogenih mikroorganizama, te slatkiše, najčešće zbog stranih tela i prehrambenih aditiva.
Orašasti plodovi i njihovi proizvodi, kao i semenke, pet puta su bili predmet obaveštenja o opozivu, i to najčešće zbog patogenih mikroorganizama i bioloških kontaminanata, navode u HAPIH-u.
Sa tržišta su se povlačili i proizvodi iz kategorija supa i umaka, meso živine i proizvodi od tog mesa, kakao i proizvodi od kakaa, kafa i čaj, mleko i mlečni proizvodi, bezalkoholna pića, kao i dijetalna hrana i dodaci ishrani. Neki od razloga za povlačenje proizvoda bili su prisustvo alergena, ekoloških kontaminanata, teških metala ili patogenih organizama.
Za proizvode iz Hrvatske 21 obaveštenje o opozivu
Od prošlogodišnja 104 obaveštenja o opozivu proizvoda sa tržišta, 21 obaveštenje za potrošače odnosilo se na proizvode iz Hrvatske. Slede proizvodi iz Indije i Kine sa po osam obaveštenja, te Italije, Nemačke i Slovenije, sa po sedam opoziva.
Proizvodi iz Srbije šest puta su bili predmet obaveštenja o opozivu sa tržišta, pet puta se radilo o proizvodima iz Austrije, a iz Švajcarske i Tajlanda po četiri puta.
Po dva puta su predmet obaveštenja o povlačenju bili proizvodi iz Češke, Francuske, Indonezije, Mađarske, Malezije, Maroka, Holandije i Poljske. Proizvodi iz Australije, Brazila, Filipina, Finske, Irana, Koreje, Pakistana, Slovačke, Švedske, Turske i Velike Britanije po jedanput su bili predmet obaveštenja.
U HAPIH-u objašnjavaju da se službene kontrole hrane, kao i hrane za životinje, sprovode redovno, na osnovu Zakona o službenim kontrolama, te višegodišnjih i godišnjih nacionalnih planova službenih kontrola, u svim fazama proizvodnje, prerade i distribucije, nad domaćim proizvodima, onima sa područja EU, kao i proizvodima koji se uvoze u EU.
Planove monitoringa i službenih kontrola izrađuju nadležna tela za bezbednost hrane – Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo zdravlja, Državni inspektorat RH (DIRH) i HAPIH.
Službene kontrole se sprovode svakodnevno, bez prethodne najave, osim kada je takvo obaveštenje potrebno i valjano utemeljeno. Za sprovođenje je nadležan DIRH, odnosno sanitarna, veterinarska i poljoprivredna inspekcija, navode u ovoj Agenciji.
Povučeno i 167 neprehrambenih proizvoda
Kontrole se sprovode i nad neprehrambenim proizvodima, te je tržišna inspekcija u 2025. godini utvrdila da 167 takvih proizvoda može predstavljati rizik, pa su povučeni sa tržišta.
U 15 slučajeva utvrđeno je da proizvodi, primarno iz kategorija električne opreme i uređaja, te opreme i proizvoda za decu, nisu u skladu sa tehničkim, bezbednosnim ili drugim zakonskim uslovima, pa je naređeno njihovo povlačenje, odnosno zabrana stavljanja na tržište.
Poljoprivredni inspektori su prošle godine donosili rešenja o povlačenju sredstava za zaštitu bilja, zbog neusaglašenosti vezanih za fizičko-hemijska svojstva, a takođe i za seme poljoprivrednog bilja, koje nije ispunjavalo minimalne zahteve kvaliteta.
Takve odluke su donošene nakon što su laboratorijskom analizom utvrđene nepravilnosti, na primer dodavanje vode u vino, ili neusaglašeno maslinovo ulje, kao i u slučajevima obmanjivanja potrošača u pogledu deklarisanog sastava sokova i zbog nepravilnosti u označavanju geografskog porekla vina.
U slučaju sumnje u nepravilnosti, proizvodi se analiziraju u referentnim i službenim laboratorijama, među kojima su laboratorije Hrvatskog veterinarskog instituta, Hrvatskog zavoda za javno zdravlje, Nastavnog zavoda za javno zdravlje "dr Andrija Štampar", kao i kompanija "Inspecto" d.o.o. i "Sample Control" d.o.o.
Pravovremeno povlačenje kao potvrda efikasnosti sistema
Ukoliko bi se povećao broj povučenih proizvoda sa tržišta, u DIRH-u smatraju da bi to značilo da se sprovode kontrole i da nadležne službe kvalitetno rade svoj posao.
Sistem bezbednosti hrane je u potpunosti usklađen sa normama i standardima EU, a DIRH je nacionalna kontakt tačka Sistema brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (RASFF), gde učestvuje u razmeni informacija sa drugim zemljama članicama, a takođe i sa trećim zemljama, navode u Inspektoratu.
I u HAPIH-u takođe navode da je sistem bezbednosti hrane u Hrvatskoj deo evropskog sistema, koji se smatra najsigurnijim i najrigoroznijim na svetu, sa visoko postavljenim kriterijumima bezbednosti hrane.
U okviru RASFF sistema uspostavljeno je 24-časovno dežurstvo za slučajeve potrebe hitnog postupanja. Upravo su brzo povlačenje proizvoda sa tržišta i transparentna objavljivanja obaveštenja za potrošače pokazatelji i potvrda visoke efikasnosti svih aktera uključenih u hrvatski sistem bezbednosti hrane, ističu u HAPIH-u.
(Telegraf Biznis/Poslovni)
Video: Prof. Dejvid Rajbštajn u Klubu "Privrednik": "Postoji snažna veza između percepcije i BDP-a zemlje"
Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.