Zašto je na srpskim pumpama DIZEL poskupeo više nego BENZIN?
Razlog što je evrodizel poskupeo više nego benzin leži u strukturi globalnog tržišta naftnih derivata i trenutnoj potražnji za tim gorivom.
Prvo, dizel je industrijsko gorivo. On pokreće kamione, brodove, građevinske mašine, poljoprivrednu mehanizaciju i veliki deo logistike. Kada dođe do geopolitičkih kriza ili poremećaja u transportu nafte, potražnja za dizelom često raste brže nego za benzinom, jer države i kompanije žele da osiguraju snabdevanje ključnih sektora ekonomije.
Drugo, na evropskom tržištu već nekoliko godina postoji strukturni manjak dizela. Evropske rafinerije proizvode manje dizela nego što tržištu treba, a ranije je veliki deo dolazio iz Rusije. Posle sankcija prema Rusiji, Evropa mora da ga nabavlja sa udaljenijih tržišta poput Bliskog istoka ili Indije, što automatski podiže cenu.
Treće, trenutna kriza na Bliskom istoku dodatno pogađa dizel. Ako postoji rizik za transport kroz Ormuški moreuz, logistika i pomorski transport poskupljuju, a to se direktno preliva na cenu dizela jer ga teretni i transportni sektor najviše koristi.
Postoji i tehnički razlog. Dizel i benzin imaju različite berzanske kotacije derivata, a u poslednjim nedeljama dizel na evropskom tržištu poskupljuje brže od benzina. Kada država u Srbiji svakog petka formira maksimalnu cenu goriva, ona zapravo prati upravo te međunarodne kotacije.
Zbog toga se sada vidi razlika: dizel je skočio na 208 dinara, dok je benzin 186 dinara, jer se pritisak sa međunarodnog tržišta mnogo jače preliva na dizel.
U ekonomskom smislu, ovo je važan signal. Poskupljenje dizela je mnogo ozbiljnije za inflaciju nego poskupljenje benzina, jer dizel utiče na transport hrane, građevinskog materijala i gotovo svih proizvoda koji se kreću drumovima.
Ekonomisti često kažu da je cena dizela jedna od najvažnijih cena u svakoj ekonomiji, jer on pokreće gotovo čitav fizički tok robe. Za razliku od benzina, koji je uglavnom gorivo za putnička vozila, dizel je gorivo privrede. Kada poskupi dizel, poskupljuje kretanje robe kroz ekonomiju.
Najveći deo transporta u Evropi i regionu odvija se kamionima koji koriste dizel. Svaki proizvod koji vidite u prodavnici - od hleba do televizora - makar jedan deo puta pređe kamionom. Zbog toga čak i relativno mali rast cene dizela odmah povećava troškove logistike. Kompanije tada te troškove prenose na cenu proizvoda, pa inflacija počinje da se širi kroz čitavu ekonomiju.
Dizel ima i ogromnu ulogu u poljoprivredi. Traktori, kombajni, sistemi za navodnjavanje i transport žitarica skoro uvek koriste dizel. Kada njegova cena raste, poskupljuje proizvodnja hrane, a to je jedna od najosetljivijih stavki u svakoj ekonomiji. Upravo zato vlade veoma pažljivo prate cenu ovog goriva.
Treći sektor koji snažno zavisi od dizela je građevinarstvo. Građevinske mašine, bageri, kamioni za beton i transport materijala rade gotovo isključivo na dizel. Kada on poskupi, rast troškova gradnje postaje neizbežan, što utiče na cenu infrastrukture, stanova i velikih projekata.
Zbog svega toga ekonomisti često koriste jednostavnu formulu: dizel je krvotok realne ekonomije. Dok benzin više govori o potrošnji građana, dizel govori o stanju industrije, transporta i proizvodnje.
Upravo zato vlade često pokušavaju da kontrolišu ili ublaže rast njegove cene, jer naglo poskupljenje dizela može vrlo brzo pokrenuti novi talas inflacije.
(Telegraf Biznis)
Video: Prof. Dejvid Rajbštajn u Klubu "Privrednik": "Postoji snažna veza između percepcije i BDP-a zemlje"
Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.
Mileeeek
Zasto je inace samo u srbiji skuplji dizel od benzina a u svakoj drzavi je obrnuto...i zasto nam je najskuplje gorivo u regionu
Podelite komentar