Da li može da se kupi radni staž za odlazak u penziju: Evo zašto vam propadaju uplaćeni doprinosi
Zaposleni sa više od 45 godina radnog staža često pokreću pitanje šta se dešava sa „viškom“ godina koje im ne ulaze u obračun penzije. Postoje i slučajevi ljudi koji su radili više od pola veka, ali im se to u potpunosti ne priznaje, kao i onih kojima nedostaje malo staža do minimalnih 15 godina, u oba slučaja, uplaćeni doprinosi praktično ostaju neiskorišćeni.
Primer je žena iz Kragujevca koja ove godine ispunjava starosni uslov za penziju, ali nema dovoljno staža i zanima je da li postoji mogućnost da ga dokupi. Sličnu dilemu ima i advokat iz Subotice, koji vodi spor sa PIO fondom i smatra da bi princip solidarnosti trebalo da obuhvati i ovakve situacije.
Šta propisuje zakon
Prema važećem zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju, dokup radnog staža nije moguć, odnosno ne postoji opcija da se jednokratnom uplatom doprinosa nadoknadi nedostajući staž za penziju.
Ipak, član 15 Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju omogućava građanima da samostalno uplaćuju doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje. Tokom tog perioda, ostvareni staž se računa jednako kao i staž po drugim osnovama, kako za ispunjenje uslova za penziju, tako i za određivanje njenog iznosa.
Doprinosi se u ovom slučaju uplaćuju mesečno, i to na jednu od 13 ponuđenih osnovica. Njihovo plaćanje uređeno je Zakonom o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje i obavezno je za sva lica koja su uključena u sistem. To znači da čak i osiguranici sa više od 45 godina staža, ukoliko su i dalje u sistemu osiguranja, imaju obavezu da nastave sa uplatom doprinosa.
Takođe, za zaposlene koji rade i nakon navršenih 65 godina života, poslodavac je dužan da nastavi sa uplatom doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, na osnovu kojih se utvrđuje ukupan staž do prestanka radnog odnosa.
Sistem penzijskog i invalidskog osiguranja zasniva se na tekućem finansiranju i principima obaveznosti, solidarnosti i uzajamnosti, zbog čega ne predviđa mogućnost povraćaja uplaćenih doprinosa. To znači da povraćaj nije moguć ni za one koji nemaju minimalnih 15 godina staža potrebnih za ostvarivanje prava na starosnu penziju, niti za one koji nastavljaju da uplaćuju doprinose nakon što dostignu 45 godina staža, što je maksimalan staž koji se uzima u obzir za obračun visine penzije.
Zakon takođe propisuje da je uplata doprinosa obavezna i nakon 65. godine života ukoliko osoba nastavi da radi. Međutim, u obračun visine penzije može se uračunati najviše 45 godina staža, pa će se osiguraniku koji ima 65 godina, ali manje od 45 godina staža, u obračun uključivati doprinosi sve dok ne dostigne taj maksimum.
(Telegraf Biznis/Mondo)
Video: "Znanjem do posla" Podrška beogradskoj romskoj populaciji za zaposlenje u GSP
Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.
Ana
Ja ne zelim da placam nijedno osiguranje koje je nametnuto. Hocu da sama uplacujem osiguranje gde ja zelim, sa novcem koji sam ja zaradila. Kada god odes kod doktora, sve moras da radis privatno. Kada odes u penziju onda jedva imas minimalac. Pustite da zaposleni uplacuju sebi gde hoce. Mozda onda medicina i proradi.
Podelite komentar