Grad elektronike ponovo hvata veliki zalet: Rekordi padaju, milijarde stižu iz IT-a, a roba ide na ceo Balkan
Nekada prepoznatljiv kao grad elektronike i jedan od velikih industrijskih centara bivše Jugoslavije, Niš danas pokušava da tu poziciju izgradi na novim temeljima - IT industriji, novim tehnologijama, investicijama, industrijskim zonama i sve značajnijem aerodromu.
Brojke pokazuju razmere promene. Sa niškog aerodroma je tokom prošle godine prevezeno rekordnih 2,8 miliona kilograma robe, IT sektor u Srbiji dostigao je vrednost od oko 4,5 milijardi dolara, a Naučno-tehnološki park u Nišu trebalo bi da dobije još oko 18.000 kvadratnih metara prostora.
Istovremeno, kompanije i startapi iz Niša već razvijaju proizvode koji stižu na svetsko tržište, kako prenosi Euronews.
"Niš je s pravom privredni centar juga Srbije"
Vršilac dužnosti direktora Regionalne privredne komore Niš Bratislav Ćirković smatra da je jedna od najvećih prednosti grada njegov položaj.
- Niš se nalazi na raskrsnici puteva, što je jedan od osnovnih preduslova za razvoj industrijskih centara, odnosno razvoj privrede - rekao je Ćirković.
Pored Koridora 10, mreže autoputeva i aerodroma, on među prednostima Niša izdvaja dolazak stranih investitora, ali i nešto što se ponekad nalazi u njihovoj senci - domaću industriju, porodične kompanije i kapital koji ostaje u ovom delu Srbije.
Domaći kapital koji se investira i reinvestira na ovoj teritoriji doprinosi tome da je Niš s pravom privredni centar juga Srbije - ocenio je Ćirković.
Važnu ulogu imaju i industrijske zone. Poslednjih godina posebno su razvijane zone Sever i Sever 2, dok grad raspolaže i Zapadnom industrijskom zonom.
Ćirković ukazuje i na potencijal nekadašnjeg kompleksa Elektronske industrije Niš, koji je delimično iskorišćen, ali bi njegovim daljim uređenjem dodatni prostor mogao da bude stavljen u funkciju razvoja grada.
Od Elektronske industrije do IT-a
Niš, ipak, svoju novu tehnološku priču ne gradi od nule.
Grad je decenijama bio sinonim za elektronsku industriju, a Ćirković upravo u povezivanju te tradicije sa novim tehnologijama vidi jednu od razvojnih šansi.
Posebno mesto u tome zauzima Naučno-tehnološki park, koji povezuje kompanije, Univerzitet i lokalnu zajednicu.
Na Univerzitetu u Nišu imamo veliki broj fakulteta. Ja bih izdvojio ono što je bitno za privredu, Ekonomski fakultet, ali pre njega Elektronski i Mašinski fakultet, koji su dali ozbiljne kadrove i koji razvijaju svoje kadrove tačno za potrebe privrede. Naučno-tehnološki park je centar koji spaja privredu, nauku i lokalne potrebe - objasnio je Ćirković.
NTP Niš trebalo bi dodatno da poraste. Pomoćnik direktora Ivan Pavlović najavio je proširenje novom zgradom površine oko 18.000 kvadratnih metara.
Dugoročna ambicija je još zanimljivija - da Niš postane prepoznat kao hardverski centar, dok lokalne tehnološke kompanije i startapi svoja rešenja već plasiraju na međunarodno tržište.
Sa aerodroma roba ide na ceo Balkan
Drugi veliki adut grada nalazi se nekoliko kilometara od centra.
Direktor Aerodroma Srbije Mihajlo Zdravković ističe da aerodrom za jedan grad više nije samo pitanje toga gde njegovi stanovnici mogu da putuju. Avio-povezanost može da bude važna i kompanijama koje razmišljaju o tome gde će investirati.
Aerodrom „Konstantin Veliki“ tokom letnje sezone ima mrežu od 17 destinacija, dok ih je tokom zimske sezone bilo 11.
Posebno raste značaj kargo saobraćaja.
Kada govorimo o kargo saobraćaju, 2025. godina je rekordna. Dva miliona i 800 hiljada kilograma robe prevezeno je sa niškog aerodroma. Na putu smo da ove godine taj rekord i oborimo. Dakle, iz Niša se sada roba distribuira na ceo Balkan - rekao je Zdravković.
Šta doprinosi razvojnoj slici Niša
Za potencijalnog investitora, dodaje, nije presudno samo koliko košta proizvodnja ili da li postoji odgovarajuća radna snaga. Sve značajniji postaje i kvalitet života koji grad može da ponudi zaposlenima i njihovim porodicama, a direktne avio-veze predstavljaju dodatnu prednost.
Tako se razvojna slika Niša danas sastavlja iz nekoliko delova: industrijske tradicije, domaćeg kapitala i stranih investicija, Univerziteta i IT sektora, novih industrijskih zona i aerodroma koji grad povezuje sa regionom i Evropom.
Grad koji je nekada svoje mesto na privrednoj mapi gradio na elektronici sada pokušava da istu industrijsku tradiciju prenese u tehnološko doba.
(Telegraf Biznis/Euronews Srbija)
Video: Iz Loznice izlaze 3 miliona čokolada mesečno: Osvojili 22 svetska tržišta
Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.