• 2
 ≫ 

Građani Srbije prvi put više kupuju na domaćim online prodavnicama. U senci korone cveta e-trgovina

 ≫ 

U vreme globalne pandemije malo je priča o uspešnim poslovnim modelima, a još manje o uspehu neke industrije. Kada se praktično ništa ne zna o tome kakva nas ekonomija čeka kada kriza izazvana pandemijom prođe, elektronska trgovina (poznata i kao ecommerce) svugde u svetu pruža siguran kanal nabavke i utehu u danima kada smo svi u obavezi da ostanemo kod kuće radi održanja zdravlja i sigurnosti.

  • 2
isplata, kupovina, kreditna kartica, kreditne kartice, onlajn, e-kupovina, ekonomija, biznis, Plaćanje preko interneta

Foto: Shutterstock

Ecommerce nastavlja sa rastom!

Godinama u nazad se javnost i mediji zanimaju za elektronsku trgovinu samo tokom dana u godini kada prodaja putem interneta ima svoje skokove: novogodišnje rasprodaje, Dan zaljubljenih, polazak u školu, početak letnje sezone, Black Friday, Cyber Monday i drugi datumi kada je povećan broj kupovina na internetu. I baš proteklih godina elektronska trgovina je dobijala na momentumu i zaletala se ka eksponencijalnom rastu. Elektronska trgovina u Srbiji je dostigla eksponencijalni rast po krivoj u obliku hokejaškog štapa [1].

Ecommerce prometi i broj transakcija u Srbiji i dalje predstavljaju jednocifren procenat ukupnog prometa na prodajnim mestima koji se obavi preko POS terminala. Ali izgleda ne zadugo.

Pandemija i globalna ekonomska kriza nisu negativno uticali jedino na rast elektronske trgovine. U Srbiji je taj efekat izražen kao i u drugim razvijenim i srednje razvijenim ekonomijama.

Ono što je interesantno, elektronska trgovina je u Srbiji mnogo pre ove krize počela eksponencijalno da raste.

Kada i kako je to počelo?

 

Prezentovanje statistika vezanih za elektronsku trgovinu nezahvalan je zadatak jer nije moguće obuhvatiti sve podatke koji nisu registrovani elektronskim putem. Takvi podaci su npr. prometi ostvareni putem plaćanja pouzećem (plaćanje gotovim novcem prilikom preuzimanja robe ili plaćanjem putem platnih naloga). Moguće je samo proceniti stvarne promete i broj transakcija kako bi se obuhvatila cela ecommerce industrija. Srbija se u tom domenu ne razlikuje od ostalih zemalja. Jedina razlika među zemljama je u razvijenosti elektronskih vidova plaćanja.

Grube procene su da plaćanje elektronskim putem, gde spadaju platne kartice, elektronski novčanici, elektronski novac, elektronsko i mobilno bankarstvo, ne prelazi u elektronskoj trgovini učešće od 20-25% u odnosu na ukupnu potrošnju na internetu u Srbiji. Platne kartice i elektronski novac su jedini instrumenti plaćanja za koje postoje zvanični podaci. Upotreba platnih kartica za plaćanje na internetu u proseku ne prelazi više od 5-7% u odnosu na ukupan promet za plaćanje roba i usluga na internetu u Srbiji. Određene industrije kao na primer avio industrija, elektronske pretplate ili digitalni proizvodi imaju znatno veće učešće platnih kartica u svom prometu, ali u proseku one čine navedenih 5-7%. Važno je napomenuti da su u pitanju grube procene jer najveći deo potrošnje na internetu u Srbiji se obavlja putem plaćanja pouzećem.

Na inicijativu Narodne banke Srbije (NBS) poslovne banke su od 2013. godine počele dostavljati podatke o potrošnji na internetu putem platnih kartica i elektronskih metoda plaćanja zasnovanih na elektronskom novcu. Naknadno su svi pružaoci platnih usluga (po definiciji iz Zakona o platnim uslugama) počeli dostavljati podatke vezano za plaćanja na internetu.

Zbog niske polazne osnove Srbija je u godinama od kada se prate parametri rasta elektronske trgovine, beležila dvocifreni rast iz godine u godinu. Taj rast je, što je za celu jugoistočnu Evropu karakteristično, bio prilično visok i iznosio je preko 20% na godišnjem nivou. Rast prometa 2013. na 2014. godinu bio je 26%, a broja transakcija 22% (dijagrami 1 i 2).

Dijagram 1. Rast broja transakcija u periodu 2013. do 2019.

grafikon, e komerc, odobreno

Izvor Narodna banka Srbije/Foto: Printscreen

Tokom 2012. i 2013. godine očekivanja su bila da će rast da se nastavi narednih 5 godina sličnim tempom, prosečno 25% na godišnjem nivou za promet i oko 30% u broju transakcija. Veći rast u broju transakcija bio je očekivan zbog povećanja korišćenja elektronskih vidova plaćanja i rasta broja internet kupaca. Obzirom da se radi o novim kupcima očekivalo se da prosečna vrednost transakcije iz godine u godinu pada. To se i dešavalo sve do 2016. godine.

Uz rast broja transakcija od 39% u 2016. godini u odnosu na prethodnu godinu, promet je porastao samo 22% što je smanjenje stope rasta za 3 procentna poena (dijagram 2).

Dijagram 2. Rast prometa u periodu 2013. do 2019

grafikon, e komerc, odobreno

Izvor Narodna banka Srbije/Foto: Printscreen

Uređenje zakonskog okruženja krajem 2015. i projekat za promociju elektronskog poslovanja[2] tokom 2016. godine kojim je promovisana elektronska trgovina i njeni najbitniji činioci, trgovci, kroz program oznake poverenja, za posledicu su imali povećanje broja novih internet kupaca (dijagram 3).

Uz buđenje malobrojnih internet portala i većih trgovinskih lanaca, dodatnim promocijama na svojim veb prodavnicama, postignut je uspeh u ekspanziji elektronske trgovine čime je postignuta bolja baza za naredne godine.

Dijagram 3. Rast trgovine putem interneta – povećanje broja internet kupaca

grafikon, e komerc, odobreno

Izvor Republički zavod za statistiku/Foto: Printscreen

Dolazi i prolazi 2017. godina koja ponovo donosi primetnu promenu u odnosu na 2016. Rast broja transakcija se usporava sa 39% na 28%, ali se rast prometa povećava sa 22% na 25% u odnosu na prethodnu godinu.

Važno je pomenuti nekoliko događaja koji su uticali na rast elektrosnke trgovine u 2017. godini. Nekoliko većih veb portala i internet trgovaca robom široke potrošnnje tokom 2017. godine su radili na redizajnu svojih veb šopova i redefinisanju strategije internet prodaje. U toj godini se značajno povećao i broj internet trgovina (dijagram 4).

Dijagram 4. Rast broja internet trgovina u Srbiji

grafikon, e komerc, odobreno

Izvor Republički zavod za statistiku/Foto: Printscreen

U isto vreme se kompanija Mastercard prilično potrudila da promoviše različite ecommerce poslovne modele direktno u saradnji sa trgovcima. Obe aktivnosti mogle su dovesti do povećanja prosečne vrednosti transakcija kao posledice prethodno opisanog rasta prometa i smanjenja broja transakcija.

Šta nam je potrebno

 

Godinama u nazad pričamo da će elektronska trgovina u Srbiji početi eksponencijalno da se razvija kada se na tržistu ispune tri kriterijuma:

1. Cena robe/usluga na internetu treba da se približi odnosno izjednači cenama na inostranim veb šopovima

2. Kvalitet robe/usluga na domaćim internet prodavnicama treba se izjednači ili približi kvalitetu istog na inostranim veb šopovima

3. Neophodno je da se dostigne minimum ponude koja zadovoljava potrebe domaćih kupaca.

U 2017. godini sva tri uslova su se u većoj meri ispunila i efekat ispunjenja tih uslova se vidi kroz podatke o korišćenju platnih kartica na internetu.

U istoj toj 2017. godini počelo je da se smanjuje višegodišnje, prilično konstantno, učešće “internacionalne potrošnje”. Radi se o potrošnji naših građana (tačnije potrošnji platnih kartica izdatih u Srbiji) na inostranim veb šopovima.

Godinama je to učešće iznosilo oko 75% od ukupne potrošnje na internetu u korist “internacionalne potrošnje”.

Iz podataka NBS može se videti potrošnja platnih kartica izdatih u Srbiji na domaćim i inostranim veb šopovima. Potrošnja na domaćim veb šopovima obavlja se u dinarima i 2018. godine je ista učestvovala sa 31%, a već 2019. sa 44% u odnosu na “internacionalnu potrošnju”.

Ako se isti trend zadrži, 2020. godine možemo očekivati da domaća potrošnja postane primarna.

Drugim rečima to znači da građani Srbije po prvi put više kupuju i plaćaju na domaćim internet prodavnicama nego na inostranim.

Broj transakcija na internetu dostigao je rast od 94% u 2018. u odnosu na prethodnu godinu. Tokom 2019. godine obavljeno je preko 7 miliona transakcija [3] na domaćim veb šopovima što je neverovatan rast od 146% u odnosu na 2018. godinu (dijagram 6). Karakteristično je da se primetan skok desio tek u poslednjem kvartalu 2018. godine, a razlog tome je ekspanzija aplikacija za uslugu prevoza/transporta i aplikacija dostave. Aplikacije za dostavu i prevoz su nastavile da generišu rast prometa i transakcija i naredne godine.

Dijagram 6. Rast broja transakcija na domaćim internet prodavnicama (2013. do 2019.)

grafikon, e komerc, odobreno

Foto: Printscreen

Promet na domaćim veb šopovima takođe je imao izuzetan rast. Preko 79 miliona eura (oko 9.325 milijardi dinara [3]) iznosio je pomenuti promet u 2018. godini što je rast od 68% u odnosu na prethodnu godinu. Ovaj promet zabeležio je skoro dvostruki iznos u 2019. godini, tačnije rast od 91% u odnosu na 2018. godinu (dijagram 7). Iznos prometa na domaćim veb šopovima u 2019. iznosio je 151.2 miliona eura (17.843 milijardi dinara [3]).

Dijagram 7. Rast prometa na domaćim internet prodavnicama u EUR (2013. do 2019.)

grafikon, e komerc, odobreno

Foto: Printscreen

Prezentovani podaci mogu nam dati osećaj veličine elektronske trgovine u Srbiji. Potrebno je uzeti u obzir i učešće ostalih metoda plaćanja za širu sliku, kao i to da određen broj internet prodavnica proces naplate obavlja preko inostranih pružalaca platnih usluga što sa strane inostranih kupaca jeste prihvatljivo, ali za domaće kupce nije u skladu sa aktuelnom regulativom. Njihov promet ne ulazi u ukupnu veličinu elektronske trgovine u Srbiji, a trebalo bi da uđe.

Pod uslovom da budemo na „strani sigurnosti“, kako se to kaže u mašinstvu kada ne želite da preterate sa procenom, i uzmemo da ovih 151.2 miliona eura čini 25% elektronske trgovine, pa na to dodamo ostale metode plaćanja, dobijamo oko 604.8 miliona eura prometa na srpskom ecommerce tržištu.

Kao dodatak prethodnoj analizi dodali bi i uticaj veličine prosečne transakcije obavljene platnim karticama. Primetno je da ova vrednost opada tokom svih posmatranih godina (tablica 1) i za 2019. godinu iznosi nešto preko 21 euro (oko 2,500 dinara).

Tablica 1. Prosečna vrednost transakcije [4]

grafikon, e komerc, odobreno

Foto: Printscreen

Niska vrednost prosečne transakcije kod platnih kartica nepovoljna je za trgovce jer je uticaj bankarske provizije veći na prihode. Svakako je sa povećanjem broja novih kupaca na internetu, koji svoje prve kupovine obavljaju sa manjim iznosima korpe, bio očekivan. Kako elektronska trgovina bude više bila prihvaćena to će i transakcije biti većeg iznosa. Promena prosečnog iznosa transakcije potpuno je očekivana sa povećanjem broj usluga i servisa koji se nude sa jedne strane i potrošačkih navika kupaca sa druge strane.

Šta nas očekuje u 2020?

 

Nekoliko domaćih banaka koje pruža ecommerce uslugu domaćim internet trgovcima prijavilo je u prvim mesecima 2020. godine veliki rast u prometu na domaćim veb šopovima. Promet za određene kategorije roba i usluga je u padu od februara, ali za neke, kao što su hrana i osnovne namirnice, rastu u potrošnji i prosečnim vrednostima transakcija.

Takođe je primetno povećano interesovanje trgovinskih lanaca koji se pretežno bave hranom i osnovnim namirnicama da pokrenu svoje veb šopove u što kraćem roku.

Godinama unazad se isti ovi lanci se opiru sa preporukama eksperata iz oblasti elektronske trgovine da pokrenu prodaju putem interneta, a sada, tokom vanrednog stanja, žele da preko noći pokrenu prodaju putem internetaPredlog kako pomenuti trgovinski lanci treba da razmišljaju u situaciji kakva je trenutna pandemija opisan je u drugom tekstu koji možete pročitati na ovom linku.

Svakako elektronska trgovina i dalje raste. Sigurno je da se ova industrija neće vratiti na stanje od pre februara tekuće 2020. godine. To je dobar znak i šansa da ubrzanom edukacijom i dobrim servisom kupace u Srbiji naviknemo da koriste elektronsku trgovinu mnogo više u narednim mesecima i godinama.

Originalni tekst na sledećem linku >

Video: Sve što niste znali o platnim karticama

(Aleksandar Birovljev, E-commerce and Payment Consultant)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • NS 1

    24. april 2020 | 21:43

    Raste prodaja ali raste i broj prevara,nema boljeg nego kada robu vidim,platim i nosim.

  • ...

    24. april 2020 | 21:49

    Kupio sam usisivač online, lepo prošlo, ali zato kod marketa ne možeš da nađeš termin za dostavu nikad

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>