• 11

Jedini Balkanac koji je prevario Gugl za Telegraf: Ne radim ništa već 15 godina, naučiću i vas kako

*Reći ću vam kome će mašine uzeti posao, a kome ne *Zašto se pojavi oglas ako samo stojite pored izloga *Kako da se "prodamo" online *Problem u Hrvatskoj i Srbiji je neznanje i nespremnost da se to promeni *Najponosniji sam na trenutak kada sam odlučio da više neću raditi nego uživati, to je bilo kad sam saznao za Gugl, pre 15 godina

  • 11
Miroslav Varga, intervju

Foto: MŠM, Shutterstock, Pixabay

Ne možete da ostanete nemi na njegova predavanja, znanje, pristup, temeljnost i objašnjavanje koje će vas od smeha dovesti do velikog znaka pitanja - ko sam ja i šta (ne) znam. Duhovito, a opet ozbiljno, reći će vam istinu u oči - Gugl sve zna o vama, jer jedino njega ne lažete.

To je rezultat njegovog petnaestogodišnjeg rada za američki gigant, a da je bez konkurencije u tom poslu svedoče i sertifikati koje jedini poseduje na ovim prostorima.

Miroslav Varga, stručnjak za analizu i primenu podataka u intervjuu za Telegraf Biznis govori o tome gde greše naši ljudi kada je Gugl u pitanju, zašto ga ne koriste više i pametnije, kako to da promene ali i našem trenutno velikom strahu - kako da se ne plašimo mašina.

Sa Vargom smo razgovarali na marginama ovogodišnjeg Letnjeg Vivaldi CMO foruma.  A za one koji ne znaju ko je - to je čovek koji je 2016. godine uspeo da prevari Google da mu vrati 500 evra.

Jednostavno, naučio je da koristi Google Machine Learning algoritam i naterao tog giganta da radi za njega umesto obrnuto.

  • Bežati od Gugla ili ne bežati?
  •  

 

- Nikako. Ne. Gugl ima 8 platformi koju koriste milijarde ljudi aktivno, dnevno. Gmail, android, gugl maps... Sa tih 8 platformi on ima toliko podataka o nama, a zauzvrat nam nudi besplatne servise.

Nema besplatnog ručka, to je uzajamno dogovorena stvar. Na osnovu toga, profiliše osobu prema onome što je zanima.

  • To je objašnjenje otkud nam se pojavi reklama čak i kada ne pomenemo proizvod?
  •  

 

- Da. Jednom ćete reći nešto, odnosno napisati u mejlu i pojaviće vam se iza odmah oglas o tome. Ljudi kažu da je pomalo zastrašujuće.

Ok, ugasi Gugl. Idite na Epl, isto ćete čekati.

  • Ovde ljude najviše i iritira upravo oglas koji im se pojavi, a tek su nešto izgovorili...
  •  

 

- Ne morate ni da izgovorite. Dovoljno je da duže stojite na jednom mestu. Gugl zna po svojim uličnim mapama da je tu izlog televizora. Nisi stajao pola sata zbog TV jer te zanima pegla, ali on će te prvo gnjaviti sa televizorima. Naravno, pomislićete da je ludo, jer ste samo stajali tu.

  • Kako onda reći ljudima da se ne plaše mašina?
  •  

 

- Strah je tu, nesporno. Mi kao bića volimo da je izvesno, jasno, da smo sigurni da će nam plata leći petog. To je u ljudskoj vrsti. Neizvestnost uvek donosi strah, u ovom kontekstu da će nas mašina uništiti.

Neće nas mašina unišititi. Niti će nam uzeti posao.

  • Objasnite nam to bliže, kako?
  •  

 

- Mašina i mi nismo isto. Imamo drugačiji sistem. Komplementarni smo, dopunjujemo se na način na koji ovaj prvi ne bi mogao. Nismo konkurencija.

  • Ipak, veliko pitanje na ovim prostorima je problem nedostatka radne snage. Kaže se da je digitalizacija dobra, ali da će s druge ukinuti mnoge poslove?
  •  

 

- Hoće sigurno, odmah vam mogu reći ko će ostati bez posla.

  • Ko najpre?
  •  

 

- Svako čiji je posao repetativan, čiji posao se ponavlja. Onaj koji uvek isto radi. Onaj čiji posao se može u algoritmu opisati.

Ukoliko se vaš posao može tako opisati, ostaćete bez njega. Neko će pre ili kasnije napisati algoritam koji će vas izbaciti. Nemate šanse.

Varga

Ukoliko se vaš posao može opisati u algoritmu, ostaćete bez njega/Foto: MŠM

  • Kako bi to trebalo da uteši?
  •  

 

- Ali će vam se s druge strane otvoriti pet novih opcija. Vidite, od trenutno top 10 zanimanja na tržištu rada, nijedno nije postojalo pre 10 godina.

Taj trend će ići u tom smeru. Nažalost, kod nas pogotovo. Važilo je pravilo da si 40 godina radio i išao u jednu u firmu, ostajao do penzije...

  • Je l to problem mentaliteta, amicioznosti ili pak ekonomskog okruženja?
  •  

 

- Nije mentaliteta, stvar je privrede. Naši ljudi kada su u Nemačkoj, ne boje se. Ako izgube posao, naći će dva nova. Ovde te stisnu okolnosti, nemaš dovoljno petlje da pokreneš svoj biznis i da stekneš nova znanja i veštine.

  • Kako onda tek pomoći MSP firmama na Balkanu, digitalizacija vrlo sporo ide?
  •  

 

- Najveći problem je neznanje. U školi nemaju prilike to da vide i čuju, na edukacije ne idu.

Nema recepta, mora neko da ti pokaže, moraš da odeš na usavršavanje, a imate ih besplatnih.

Nažalost, ljudi hoće da dođu samo ako je džabe. Postoji svesnost da ne znaju ali ne žele da ulože. Mene nekada zaboli kada pitaju da im objasnim digitalni marketing, a kada čuju cenu odustanu.

"Mnogo je 1.000 evra, neću imati za zimske gume za novog poršea". Hoću da kažem, ljudi imaju pogrešne prioritete.

Biznis akademija, link group

Foto: LINKgroup

  • Šta bi trebalo da rade?
  •  

 

- Kada razvijate biznis, naročito online, gledajte na veb šop kao na fizičku radnju. U njoj vam treba i polica i raf, i kasa i šank i radnik. Za to su mnogi spremni da se zaduže, ali ako treba da ulože 1.000 evra u razvoj, teško je. Ne vide to, ne shvataju, nije im opipljivo.

  • Kako bi to izgledalo na praktičnom primeru?
  •  

 

- Ukoliko ste vulkanizer i kažete Guglu da hoćete da bude prvi u vašoj okolini kada vas neko gugla, to Gugl radi sam za vas.

Međutim, mi onda radimo suprotno. Hoćemo sve da oglašavamo. Ako vide gume, neka vide i tortu. Nemojte, ne morate da budete prvi u Srbiji, dovoljno je da budete prvi u svom kraju.

Niko neće zbog jeftinijeg vulkanizera da ide iz Beograda u Niš. Makar bilo i džabe. Treba gledati junik sels. Morate da se izdvojite iz mase. To ne znači da ste nužno bolji, ali da ste po nečemu posebni.

  • Tu ljudi dakle, najviše greše?
  •  

 

- Da, greše, ne prepoznaju svoje prave potrošače. Dodatno, u Srbiji je teže jer Gugl nije dobro išpartao mape.

Ali krenimo redom. Jedna dobra radionica za hemijsko čišćenje je dovoljna za ceo Vračar.

  • Koliko se ovde vrati uloženi novac u oglašavanje na Guglu, kakav je odnos cena?
  •  

 

- Guglovi zvanični podaci kažu da bi na jedan uložen dolar, Gugl trebalo da vrati 8. Postoje industrije gde vrati puno, puno više. Ali ima onih gde vrati manje, opet jer se u kampanju krene prekasno, na primer.

  • Da li je oglašavanje, kada su mediji u pitanju, pravedno raspoređeno, u smislu zarade?
  •  

 

- Sudija može da bude samo onaj ko u firmi odlučuje o budžetu. Ono što sam video i u Hrvatskoj i u Srbiji, identičan je problem - svaka rasprava o budžetu počinje sa "ja mislim da treba", "mi znamo".

Poštujem, ali im kažem dajte mi cifre da vidim, a oni odgovore: "Pa mi to ne merimo". Pa, kako onda znate?

Važno je kada ti neko dođe u radnju da ga pitaš "kako si čuo za mene", "zašto si došao"... Oni ni to ne rade. Ne pitaju.

U suprotnom, videli bi koliko je nesrazmerno veći uticaj digitalnih medija nego svih ostalih zajedno. Vani su to naučili, to se vidi iz ulaganja.

Na Zapadu ulažu u digitalni marketing više nego u sve ostale medije zajedno. TV, novine, radio, sve je manje. Jasno se vidi gde se obrće novac.

Problem u Hrvatskoj, kao i ovde, Gugl nudi besplatni analitks, nije on glup, jednom kada vidiš da digitalija donosi pare, i kada počneš da meriš, vratićeš mu se.

  • Zašto toliko važne cifre i cifre?
  •  

 

- Čuli ste me kada sam govorio na predavanju - ja nikada nisam pogodio, ali sam uvek gledao brojke. Mašili smo, ali onda vidim put kojim treba da idemo.

Tu nekada bude problem sa marketingom tradicionalnih kanala zbog toga što ne možete uvek da skinete i promenite banere za dva sata na TV. Na Guglu je to lako, za 10 minuta možete postaviti nove.

  • Koje alate da koriste onda oglašivači?
  •  

 

- Oglašivači ih koriste, ali klijenti nemaju zahteva dovoljno, jako malo firmi, i u Hrvatskoj i kod vas to prepoznaje.

  • Da li nešto može na državnom nivou da se podstakne?
  •  

 

- Problem vam je upravo, prema mom mišljenju, u edukaciji.

Ispričaću vam situaciju: Moja ćerka 2011. želi da ode u Izrael, dogovorila je razmenu, ona mesec dana tamo, mesec dana devojčica, treći razred srednje škole, kod nas. Te, 2011. godine, pita me - Čiko čime se vi bavite?

Ja ne objašnjavajući mnogo kažem, ma nešto na Guglu radim, "ads", a ona oduševljeno: "Pa, meni je to omiljeni predmet u školi".

To je cela razlika.

Laptop, programer, racunar, kompjuter, rad na racunaru, posao, radna atmosfera, kancelarija

Foto: Pixabay

Upravo zato, Rusija nije bogata zemlja iako ima naftu. Najbogatiji su Finci, Estonci i Izraelci, jer su naučili da deci prodaju znanje, umrežavanje, rade na razmeni znanja i iskustva. U tome je suština.

  • Jedini ste stručnjak sa ovih prostora koji je nosilac svih Google AdWords i Google Analytics sertifikata. Na šta ste najviše ponosni, a šta biste voleli da primenite, a ljudi vas još ne slušaju?
  •  

 

- Imam zapravo najjednostavniji odgovor - najponosniji sam na trenutak kada sam odlučio da više neću raditi nego da ću uživati.

To je bio trenutak kada sam video Gugl ads. Tada sam prestao da radim.

Svi me pitaju koliko dnevno provodim na poslu - ja ne radim, ništa ne radim. Već 15 godina se zabavljavam, uživam. To je najvrednija odluka koju ikada možete da doneste.

Nemojte da se mrcvarite na poslu na kome niste zadovoljni. Prvo, nećete doprineti na tom poslu, nećete biti produktivni i kad - tad će vas šutnuti.

Radite ono što volite i niko vas neće terati. Nikada.

(Vesna Bjelić)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • alex

    10. jul 2020 | 08:41

    Ovo je zemlja paradajza i paprike gde sverc cveta kakvi google oglasi ... Imao sam radnju 5 god placao oglase na facu, instagramu broj pregleda po proizvodu preko 1000 a efekat prodaje mali . Sad ce strucnjaci reci pa nisi imao dobrog prodavca a moj odgovor isti proizvod na crno 20 % jeftiniji i mozes da pricas i objasnjavas koliko oces ovde se gleda razlika u 1 din a drzava ubija sa troskovima. Crno trziste i nelojalna konkurencija ubija sve male radnje jer besplatno oglasavanje i prodaja putem kupujemprodajem,facebook ugasila je dosta malih kao i vodeci kineski portal za kupovinu. Sustina je da drzava uvede u tokove deo nelegalnib prodavaca , smanji troskove Carine, ulaznog PDV-a i doprinosa na plate sa 62 % koliko je sada na realnih 40% bice i vise prijavljenih i vece plate za razliku od 20 % na troskovima socijalnog i zdravstvenog osiguranja a te pare posle idubu potrosnju. Kako se ljudi prilagodjavaju krizama seku nepotrebne izdatke da bi preziveli e la to je recept a ne deri firme smanji obaveze da svima bude lakse! Tek onda ima smisla raditi ovako je sve mucenje i ljudi beze odavde jer je beznadje.

  • НистаНОВО

    10. jul 2020 | 01:29

    Ništa novo nisi rekao, govoriš opšte stvari.

  • Kurcubic

    10. jul 2020 | 17:25

    Hvala vam do neba! Jaka lekcija, kao iz Alan Forda: Ako želiš pobediti, ne smeš izgubiti!

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>