• 0

Vreme čitanja: oko 2 min.

Nestašica nekretnina za najam širom Evrope: U razgledanje stanova nose izvode iz banke, vino i čokoladu

Vreme čitanja: oko 2 min.

Stopa slobodnih stanova za najam iznosi samo 0,07 odsto u Cirihu, a redovi za njihovo razgledanje redovito se protežu na više od 100 ljudi

  • 0
Zajam, stan, kuća, kredit, iznajmljivanje, zakup Foto: Shutterstock

U Cirihu, dok se traži stan za najam, nose se vino i čokolada da bi se stekla prednost pred konkurentima. U Amsterdamu studenti provode mesece i mesece u potrazi za smeštajem pre početka semestra. U Dablinu i Lisabonu mladi obrazovani ljudi u očaju se vraćaju roditeljima jer im je nemoguće naći krov nad glavom. Širom Evrope vlada nestašica stanova, što gura cene najma na rekordne nivoe.

Rastuće kamate na stambene kredite prisilile su ljude da odustanu od kupovine nekretnina, baš kao što inflacija povećava troškove građevinskog materijala, usporavajući izgradnju novih zgrada.

Vladine politike i trendovi rada nakon pandemije gurnuli su kvalifikovane strane radnike, koji često mogu platiti više od domaćeg stanovništva, u Pariz, Dublin, Berlin i Lisabon, a povratak studenata nakon pandemije povećao je potražnju u gradovima poput Londona i Amsterdama, piše Bloomberg, a prenosi tportal.

Ako vlade ne preduzmu mere, poebno u vezi sa ponudom novih stanova za najam, rizikuju drastično povećanje nejednakosti, jer oni koji ne mogu priuštiti kupovinu nekretnine izdvajaju, upozoravaju stručnjaci, sve više od svojih mesečnih prihoda za stanovanje.

- Kirije rastu i to posebno otežava život ljudima koji nemaju nasleđeno bogatstvo. Postoji velika razlika između 25-godišnjaka koji traži stan, a roditelji su mu vlasnici kuće i imaju nekretnine koje izdaju, naspram mladih ljudi koji počinju potpuno sami - rekla je Kristin Vajthed, profesorka stambene ekonomije u Londonskoj školi eknomije.

U Amsterdamu je situacija teška čak i za studente sa podrškom porodice. Hendrin van Valbik, 54-godišnja vlasnica male kompanije u Terneuzenu na jugozapadu Holandije, počela je u aprilu da pretražuje sajtove za iznajmljivanje soba za svog sina Majka u blizini Amsterdama. Dnevno je desetak puta odlazila na internet, ali sve do avgusta njen sin nije bio pozvan u razgledanje nijednog stana.

Zbog toga se njegova majka odlučila na drugačiji pristup. Objavila je oglas na društvenim mrežama sa detaljima o Majku, njegovim interesima i željama. To je urodilo plodom, pa je konačno dve nedelje pre početka semestra pronašao sobu za 500 evra mesečno u predgrađu Amsterdama, na 45 minuta od fakulteta.

Nedostatak stambenog prostora posebno je akutan u holandskoj prestonici jer je grad postao magnet za strance. Povoljna poreska klima u gradu učinila ga je privlačnim velikim međunarodnim kompanijama koje u njemu postavljaju svoja evropska sedišta. Zbog "ekstremnog" rasta stanovništva grad je ostao bez oko 200.000 domova, objavila je gradska uprava u nedavnom izveštaju.

U sličnoj su situaciji i drugi glavni gradovi. Stanovništvo Dablina poraslo je za gotovo 12 odsto u prošloj deceniji jer su vladine poreske olakšice stvorile podsticaje za globalne farmaceutske i tehnološke kompanije.

U Cirihu, domu najvećeg Guglovog istraživačkog centra izvan SAD, stopa slobodnih mesta za najam stanova iznosi samo 0,07 odsto, a redovi za njihovo razgledanje redovito se protežu na više od 100 ljudi. Postalo je uobičajeno da lovci na stanove donose pisma preporuke, bankovne izvode i poklone poput vina i čokolade kada dolaze da razgledaju nekretninu.

(Telegraf Biznis)

Video: Koliki je milion dolara u kvadratima? U Monaku za te pare ćumez od 15, u Beogradu vila od 500m²

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>