Balkanci daju iznajmljuju kuću potpuno besplatno, ali ljudi su besni: "Morate imati više poštovanja..."

   
Čitanje: oko 3 min.
  • 0

Bračni par koji živi van Hrvatske objavio je u Fejsbuk grupi „Mamine tajne anonimne i javne“ pitanje u vezi sa porodičnom kućom u Hrvatskoj koja već duže vreme stoji prazna. Za kuću mesečno plaćaju režije oko 200 evra, a dolaze u nju samo povremeno – uglavnom jednom mesečno na vikend, kao i tokom godišnjih odmora i praznika.

Zbog toga razmišljaju da nekome ustupe kuću na korišćenje, na primer studentu, uz dogovor da ta osoba plaća režije i vodi računa o održavanju kuće. Zanima ih kako takav odnos može pravno da se uredi i da li neko ima iskustva sa ugovorima o korišćenju nekretnine koji nisu klasičan najam.

Održavanje i korišćenje kuće

U objavi su napisali:

- Muž i ja živimo u inostranstvu, a u Hrvatskoj imamo kuću koja je uglavnom prazna i za koju plaćamo režije (u proseku oko 200 evra mesečno). Voleli bismo da tu kuću damo nekome na korišćenje, uz uslov da je održava i da plaća režije. Mi u proseku dolazimo jednom mesečno na vikend i tada bismo želeli da budemo sami u kući, kao i tokom godišnjeg odmora (Božić tri nedelje, letnji odmor). Kako to pravno rešiti? Da li je neko imao sličan ugovor ili davao kuću na korišćenje?

Objava je izazvala veliki broj komentara, a mnogi su bili kritični.

Jedna korisnica je napisala:

- Nije problem što ljudi traže rešenje za praznu kuću, već način na koji je to formulisano. Zvuči kao da se traži neko ko će plaćati troškove i održavati kuću, a povremeno se iseljavati kada vlasnici požele da dođu. To više liči na čuvanje imovine nego na najam. Takve stvari treba ponuditi korektnije i uz više poštovanja prema onome ko bi tu trebalo da živi.

Druga je kratko poručila:

- Nemoguća misija. Vi biste malo da neko bude u kući, pa malo da ne bude.

Jedna od komentatorki je navela da bi takav dogovor možda mogao da funkcioniše sa studentom, ali pod određenim uslovima:

Vlasnici ne mogu očekivati da se student iseljava svaki put kada oni požele da dođu. I on ima obaveze i svoj život.

Student bi morao da ima svoju sobu u koju niko ne bi ulazio niti je koristio, čak ni tokom praznika.

Iako su komentari uglavnom bili negativni, sama ideja nekima ne deluje loše. Ako je u pitanju kuća, možda bi mogla da odgovara nekome ko radi u Zagrebu, a vikendom odlazi u svoj rodni grad, na primer u Bjelovar ili Daruvar. Za 200 evra mesečno, koliko bi iznosile samo režije, možda bi se našao neko zainteresovan.

Širi kontekst – stanje na tržištu nekretnina

Ova tema uklapa se u širu sliku tržišta nekretnina u Hrvatskoj, koje poslednjih godina beleži snažan rast cena i sve teži pristup stanovanju za veliki broj građana.

Prema podacima portala Nekretnine.hr, u januaru 2026. godine prosečna tražena cena stambenih nekretnina u Hrvatskoj iznosila je oko 3.796 evra po kvadratnom metru, što je oko 9,5 odsto više nego godinu dana ranije.

Najviše cene zabeležene su u Dalmaciji, gde se prosečna cena približava 4.000 evra po kvadratu, kao i u Istri. Najniže cene su i dalje u Slavoniji i Baranji, gde se prosečna cena kreće oko 1.600 evra po kvadratu. Istovremeno, cene najma u primorskim delovima zemlje dostižu i više od 16 evra po kvadratu mesečno.

Iako cene rastu, tržište pokazuje znake usporavanja. Podaci Poreske uprave pokazuju pad broja kupoprodajnih transakcija tokom 2025. godine, a u pojedinim delovima zemlje prodaja stanova i kuća opala je dvocifrenim procentima u odnosu na prethodnu godinu.

Stručnjaci navode da su razlozi za to ograničena ponuda novih nekretnina, velika potražnja u urbanim i turističkim područjima, interes investitora i stranih kupaca, kao i rast troškova gradnje i kamatnih stopa na stambene kredite. Sve to dodatno otežava kupovinu ili iznajmljivanje stana, naročito mladima i porodicama sa prosečnim primanjima.

U takvim okolnostima, dok deo nekretnina stoji prazan, a sve je više ljudi koji ne mogu da priušte stanovanje, pojavljuju se alternativni modeli korišćenja stambenog prostora.

Davanje kuće na korišćenje uz jasno definisane obaveze može biti privremeno rešenje i za vlasnike i za one koji traže povoljniji smeštaj – ali je neophodno da takav odnos bude jasno i pravno precizno uređen.

(Telegraf Biznis/Dnevno)

Video: Macut: Podrška preduzetništvu i očuvanju kulturnog identiteta

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>