BANKE SPREMAJU VELIKU PROMENU: Građani ostaju bez usluge koju koriste decenijama - evo šta se menja

D. K.
D. K.    
Čitanje: oko 2 min.
  • 6

Digitalizacija bankarskog sektora u Srbiji sve više menja način na koji građani obavljaju svakodnevne finansijske poslove, a pojedine usluge koje su godinama bile deo uobičajenog bankarskog poslovanja polako odlaze u istoriju. Stručnjaci ocenjuju da bi upravo naredni meseci mogli da donesu nove promene koje će osetiti veliki broj klijenata.

Jedna od usluga koja se sve češće dovodi u pitanje jeste plaćanje čekovima, koje je decenijama bilo jedan od najpopularnijih načina odloženog plaćanja u Srbiji. Iako čekovi nisu zvanično ukinuti, njihov značaj iz godine u godinu opada. Sve više građana koristi platne kartice, mobilno bankarstvo i instant plaćanja, dok banke imaju sve manje interesa da održavaju sistem koji je skup za obradu i administraciju.

Zbog toga nije isključeno da pojedine banke u narednom periodu prestanu da izdaju čekove novim klijentima ili da uvedu strože uslove za njihovo korišćenje. Takav scenario ne bi značio trenutni nestanak čekova, ali bi bio još jedan korak ka njihovom potpunom povlačenju iz svakodnevne upotrebe.

Istovremeno, papirni izvodi i odlazak na šalter postaju sve ređa praksa. Banke već godinama podstiču klijente da koriste elektronske izvode i mobilne aplikacije, jer im takav način poslovanja značajno smanjuje troškove. Zbog toga se očekuje da će sve više usluga koje su nekada bile besplatne na šalterima biti dodatno naplaćivane ili će biti dostupne prvenstveno u digitalnom obliku.

Bankomat dinari Foto: Shutterstock

Promene se već vide i kroz postepeno smanjenje broja filijala i bankomata, posebno u manjim mestima, gde banke nastoje da optimizuju troškove poslovanja. Za deo građana, naročito starije koji i dalje preferiraju lični odlazak u banku, to znači da će do pojedinih usluga ubuduće dolaziti znatno teže.

Pojedini stručnjaci smatraju da bi sledeći korak mogao da bude i ukidanje besplatnih SMS obaveštenja, koja bi u potpunosti mogla da zamene „push“ notifikacije u mobilnim aplikacijama. Za banke je to jeftinije rešenje, dok bi korisnici koji ne žele ili ne mogu da koriste aplikacije mogli da ostanu bez dosadašnjeg načina informisanja ili da ga dodatno plaćaju.

Ipak, građani ne bi trebalo da strahuju da će ostati bez osnovnih bankarskih usluga. Narodna banka Srbije propisala je obavezni osnovni platni račun sa jasno definisanim paketom usluga, pa banke ne mogu jednostavno da ukinu ono što je zakonom garantovano. Upravo zbog toga se očekuje da će se promene odnositi pre svega na usluge koje su vremenom postale manje isplative ili ih je zamenila savremena tehnologija.

Jedno je, međutim, gotovo izvesno - bankarstvo u Srbiji ubrzano se seli na mobilne telefone i internet, a usluge koje su nekada bile standard polako postaju prošlost. Pitanje više nije da li će se to dogoditi, već kojom brzinom će građani morati da se prilagode novom načinu poslovanja sa bankama.

(Telegraf Biznis)

Video: Srbijavode

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Neksus

    21. jul 2026 | 12:02

    Osnovati jednu do dve domace banke pod strogom kontrolom drzave,sve ostale ukinuti,pa da krenemo u ozdravljenje.

  • Zoran.

    21. jul 2026 | 15:10

    Banke naplacuju održavanje računa,pa zašto bih ukinuli,ili naplacivali sms.

  • Mira

    21. jul 2026 | 16:29

    Kome smetaju čekovi? Penzioner sam i odgovara mi da mogu čekovima na rate da kupim novu masinu za ves, tv aparat jer moj stari ne podrzava vise netflix ili neke druge "krupnice" a bez kamate. Banka mi svakako naplati taj papir od čeka, a prodavci svoju robu daju na čekove i zasto bi sad bio problem. Mi penzioneri ne mozemo da dobijemo kredite i kreditne kartice a da nam ne naplate debelo kamatu, a da ne kazem da nas u bankama smatraju jednom nogom u grobu pa su rokovi vrlo ograniceni ili uopste ne mozemo ni da dobijemo kredit. Slicno je i sa zaposlenima sa minimalcem ili niskim primanjima i cekovi su jedini nacin da se pazari nesto vece.

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>