Nekad puna kesa, sada nekoliko stvari u korpi! Evo koliko danas vredi 1.000 dinara koje ste imali pre 5 godina
Ako vam se čini da novčanica od 1.000 dinara danas nestane brže nego ikada ranije, utisak vas ne vara. Dovoljno je da uđete u prodavnicu po nekoliko osnovnih namirnica i račun će vas često iznenaditi.
Iako je kurs evra prema dinaru godinama gotovo nepromenjen, ono što za isti novac možemo da kupimo danas i početkom 2020. godine nije ni približno isto.
Dinar je ostao isti, cene su malo drugačije
Početak pandemije mnogi pamte po neizvesnosti, praznim ulicama i redovima ispred prodavnica. Međutim, šest godina kasnije ostala je još jedna velika promena - kupovna moć novca.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, potrošačke cene su od početka 2020. do sredine 2026. kumulativno porasle za približno 50 odsto.
To praktično znači da je za robu i usluge koje su tada koštale oko 1.000 dinara danas potrebno izdvojiti približno 1.500 dinara.
Otvorili smo katalog iz marta 2020. i uporedili ga sa današnjim
Statistika govori jedno, ali police u prodavnici često govore još više. Zato smo uporedili cene osnovnih životnih namirnica iz kataloga jednog od najvećih trgovinskih lanaca u Srbiji iz druge polovine marta 2020. godine sa aktuelnim cenama iz jula 2026.
Rezultat pokazuje da su pojedini proizvodi poskupeli znatno više od prosečne inflacije, zbog čega mnogi građani imaju utisak da im novac danas vredi manje nego što pokazuju zvanični statistički podaci.
Kako su se promenile cene?
Ukupno: Mart 2020. približno 965 dinara - Jul 2026. približno 1.610 dinara
Poređeni su isti ili najsličniji proizvodi iz kataloga trgovinskog lanca. Cene mogu da variraju u zavisnosti od proizvođača, akcijskih ponuda i perioda važenja kataloga.
Šta je 1.000 dinara značilo 2020, a šta znači danas?
Na prvi pogled, ne rastu sve cene istim tempom. Mleko je, na primer, zabeležilo znatno blaži rast od proseka, dok su jestivo ulje, jaja, šećer i pileće meso poskupeli mnogo više. Upravo zbog toga građani inflaciju često doživljavaju kao veću nego što pokazuje zvanična statistika - najveći deo kućnog budžeta odlazi na proizvode čije su cene najviše rasle.
Zvanični podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da je kumulativna inflacija od početka 2020. godine do danas iznosila približno 50 odsto. To znači da je za robu i usluge koje su tada koštale oko 1.000 dinara danas u proseku potrebno izdvojiti oko 1.500 dinara.
Međutim, poređenje cena osnovnih životnih namirnica pokazuje da su pojedine kategorije rasle i znatno iznad tog proseka, što je razlog zbog kojeg mnogi građani imaju osećaj da im novčanik danas "vredi manje" nego pre šest godina.
Nisu svi proizvodi poskupeli isto
Inflacija nije jednako pogodila sve proizvode.
Hrana je u pojedinim periodima rasla znatno brže od proseka. Posebno su poskupeli meso, mlečni proizvodi, kafa, jestivo ulje i jaja. Istovremeno, pojedine kategorije robe beležile su sporiji rast ili su povremeno čak pojeftinjivale.
Zbog toga mnogi građani imaju utisak da je inflacija bila veća od zvanične. Razlog je jednostavan - najveći deo kućnog budžeta odlazi upravo na proizvode čije su cene najviše rasle.
Zašto mnogima deluje da je sve poskupelo duplo?
Ekonomisti često objašnjavaju da ljudi inflaciju ne doživljavaju kroz statistiku, već kroz svakodnevnu kupovinu.
Kada kafa, sir, meso ili deterdžent poskupe za nekoliko desetina procenata, taj rast ostaje mnogo upečatljiviji od činjenice da je neka druga roba zadržala sličnu cenu.
Zato mnogi imaju osećaj da je "sve otišlo u nebo", iako zvanična inflacija pokazuje prosečan rast svih proizvoda i usluga koje ulaze u potrošačku korpu.
Kurs evra nije problem - problem je kupovna moć
Zanimljivo je da se kurs dinara prema evru tokom ovog perioda nije značajno menjao. Upravo zbog toga mnogi građani imaju utisak da je vrednost novca ostala ista.
Međutim, prava vrednost novca ne meri se kursom, već količinom robe i usluga koje za njega možemo da kupimo.
Ako biste danas u prodavnici pokušali da za 1.000 dinara kupite istu korpu osnovnih namirnica koju ste mogli da priuštite u martu 2020. godine, vrlo verovatno biste na kasi morali da doplatite nekoliko stotina dinara.
Upravo u toj razlici najbolje se vidi koliko se promenila kupovna moć novca, bez obzira na to što je kurs dinara prema evru tokom većeg dela tog perioda ostao gotovo nepromenjen.
Koliko danas vredi 1.000 dinara iz marta 2020?
- Nominalno: 1.000 dinara
- Današnja kupovna moć: oko 670 dinara
- Za istu kupovinu danas je potrebno: oko 1.500 dinara
- Kumulativni rast cena od početka 2020: oko 50%
(Telegraf Biznis)
Video: Izgradnja kolektora kod Aerodroma "Nikola Tesla" ušla u završnu fazu
Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.
Zlatno doba Srbije
Pa zar nismo prvi u Evropi a prvi ili drugi u svetu ?! Zar ne živimo nikad nikad bolje ?! Pa zašto nas onda svaki dan ubeđuju da su nikad veće plate i penzije, da imamo najveći standard u okruženju i da ćemo za godinu ili dve prestići Nemačku, Austriju ili Švajcarsku ? Neko tu masno laže i manipuliše sa ovim jadnim i napaćenim narodom...
Podelite komentar
Zoran
Bez tri hiljade se ne moze ici u prodavnicu.
Podelite komentar
Davor
Jeste poskupelo sve ali i plate su povecane Npr. Ja sam radio fasadu tad za 6eu po kvdratu A sad se radi 18eu kvadrat fizicki radnik tad imo 30eu dnevnicu sad od 50eu pa navise... tako da dodje na isto
Podelite komentar