Danas je Svetski dan povrća koje Srbi obožavaju: Studije kažu da pasulj treba jesti svaki dan

Ujedinjene nacije (United Nations) proglasile su 10. februar za Svetski dan mahunarki, a u njih ubrajamo pasulj, grašak, sočivo.
Leblebija i boranija se ne ubrajaju u ovu kategoriju koju su odredile UN.
Reč je o povrću popularnom svuda u svetu, praktično u svakoj kuhinji: od SAD i Meksika, preko Evrope, pa do Azije. Pasulj je posebno zastupljen u našoj zemlji. Iako postoji više od 70 sorti, najviše konzumiramo gradištanac, tetovac, biser, galeb, zlatko, čučavac, sremac.
Gurmanima je poznat i, recimo, originalan engleski doručak: čine ga kobasice, pasulj, krompir, jaja, luk. U Indiji se ovo povrće izuzetno koristi, kao i u Južnoj Americi.
Mahunarke sadrže hranljive sastojke i imaju visok sadržaj proteina, što je veoma bitno posebno u regionima gde meso i mlečni proizvodi nisu fizički ili ekonomski dostupni. Sadrže malo masti i bogate su rastvorljivim vlaknima, što može smanjiti holesterol i pomoći u kontroli šećera u krvi.
Zbog ovih kvaliteta, zdravstvene organizacije ih preporučuju za lečenje raznih bolesti. Takođe je pokazano da pomažu u borbi protiv gojaznosti. Za poljoprivrednike mahunarka je važna kultura jer ih mogu i prodati i koristiti lično, a to im garantuje egzistencijalnu, ali i ekonomsku stabilnost.
Koristeći mahunarke, poljoprivrednici takođe mogu da promovišu biodiverzitet farmi i biodiverzitet zemljišta, dok istovremeno drže štetočine i bolesti na odstojanju. Dalje, mahunarke mogu doprineti ublažavanju klimatskih promena smanjenjem zavisnosti od sintetičkih đubriva.
Video: Zmajevi pilići su najčudniji i među najskupljim na svetu
(Telegraf Biznis)
Video: Lučić: Telekom će imati manje troškove za sportske sadržaje,dolazak PPF važan za SRB
Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.