• 1

Vreme čitanja: oko 2 min.

Godišnje bacimo čak jednu trećinu hrane: Ta količina bi nahranila 3 milijarde ljudi u svetu

Vreme čitanja: oko 2 min.

U zemljama u razvoju, 40% gubitaka nastaje u fazama nakon žetve i prerade, a više od 40% gubitaka dešava se na maloprodajnom nivou

  • 1
hrana, ostaci hrane Foto: Shutterstock

Dana 29. septembra obeležen je još jedan Međunarodni dan svesti o gubitku i rasipanju hrane.

Rasipanje hrane je, kao što znamo, sveprisutan problem širom sveta, dakle, ne samo u razvijenim zemljama. Najnoviji dostupni podaci UN i FAO organizacije sugerišu da 3,1 milijardi ljudi u svetu ne može da priušti zdravu ishranu.

Pri tome, situacija se pogoršava ako vam kažemo da se čak jedna trećina svetske hrane izgubi ili baci. Podaci dalje govore da je između 691 i 783 miliona ljudi gladovalo prošle godine.

Portal Earth.org iznosi neverovatne, šokantne činjenice o rasipanju namirnica, a ovo su neke od njih:

  1. Svake godine bacimo hranu vrednu 1 bilion dolara ili 1,3 milijarde tona, što je količina dovoljna da prehrani tri milijarde ljudi;
  2. Zbog otpada od hrane, na kraju gubimo četvrtinu naših zaliha vode u obliku „nepojedene hrane“;
  3. Godišnji otpad po glavi stanovnika - od strane potrošača - iznosi između 95-115 kg godišnje za Evropljane i Amerikance;
  4. Kada bi se sačuvalo 25% hrane koja se trenutno gubi ili baca na globalnom nivou, to bi bilo dovoljno da se prehrani 870 miliona ljudi;
  5. U zemljama u razvoju, 40% gubitaka nastaje u fazama nakon žetve i prerade, dok se više od 40% gubitaka u razvijenim zemljama dešava na maloprodajnom i potrošačkom nivou;
  6. 25% svetskih zaliha slatke vode koristi se za uzgoj hrane koja se nikada ne jede;
  7. Konkretno u Kini, više od 35 miliona tona hrane – što je ekvivalentno oko 6% ukupne proizvodnje hrane u toj zemlji – godišnje se izgubi ili rasipa.

Dakle, jasno je da je stanje alarmantno i da bismo, kao pojedinci, ali i kao društva u celini, morali da se - konačno - "dozovemo pameti". Sve ideje o sprečavanju rasipanja i gladi u svetu nestaju onog momenta kada nastavimo da se ponašamo po starom modelu, odnosno da mahnito kupujemo prevelike količine hranu.

Mnoge namirnice su, pritom, i dalje jestive kada ih odbacimo.

(Telegraf Biznis)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • FANTOM(68)

    8. oktobar 2023 | 11:02

    Šta mi jedemo a višak bacamo neće ni psi lutalice da jedu.

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>