
Za samo 4 godine imaćete 50.000 evra u džepu zbog ove biljke: Zarada je odlična, a evo kako da dođete do nje
Jedna od najkontroverznijih biljaka koje su stigle u Srbiju je svakako paulovnija, koju su od početka pratile nedoumice – od prevarenih ljudi koji su želeli da je gaje, a onda dobijali su nešto sasvim drugo, preko onih koji su uzimali loš sadni materijal, do onih koji nisu ni znali da ima više vrsta i da većina nije pogodna za naše podneblje.
Na kraju su se održali samo oni koji su uzgoj ove biljne kulture shvatili ozbiljno i pride se dobro informisali, a sadni materijal kupili od proverenih proizvođača i u svemu pratili reč struke. Ipak, sve ovo ne menja činjenicu da je reč o biljci koja izuzetno brzo raste i čija je korist višestruka.
Izvrsnim izolacionim materijalom je čine vlaknasta struktura sa vazdušastim porama, kao i otpornost na vlagu, uz postojanu formu pri ekstremnim uslovima, a može se koristiti i za ogrev, u pčelarstvu jer je i medonosna biljka, a služi i kao stočna hrana. Postoji devet vrsta paulovnije, kao i niz hibrida. Za naše uslove se preporučuje se hibrid Paulownia bellisia, jer je prilagođena za naše klimatske uslove, naš teren i nije invazivna vrsta.
Ukoliko se koristi za ogrev može da se seče dosta ranije, a za prvu eksploataciju kao tehnička građa treba da raste osam do deset godina posle čepovanja. Paulovnija može da se sadi na njivama najviše do 1.200 metara nadmorske visine, a kao i svaka biljka, i ona traži određene uslove. Teško uspeva na kiselijim zemljištima, pa joj tamo nije mesto, a ni ne trpi zabarenu zemlju.
Zemljište sa visokim podzemnim vodama i ono koje ne propušta vodu su temelj za neuspeh u uzgoju paulovnije. Zatim, nije imuna na napade različitih štetočina. Ima veoma široku primenu u svetu; u industriji se koristi za izradu muzičkih instrumenata, njena primena nađena je i u brodogradnji, avio-industriji, izradi dasaka za jedrenje, montažnih kuća, građe, stolarije, parketa, furnira, nameštaja, igračaka i drugih predmeta od drveta.
Koliko može da se zaradi?
Drvo je brzorastuće i profitabilno i najbrže rastuće drvo na svetu. Tokom svoje prve vegetacijske sezone dostiže visinu od šest metara, a svake naredne godine može da dobije tri do četiri centimetra u prečniku.
Ukoliko se gaji u dobrim uslovima, stabla će dostići 20 metara visine i 40 cm obima debla (mereno u visini grudi) za pet do sedam godina, a biće spremna za industrijsku upotrebu za sedam do deset godina.
Stabla paulovnije gore kao plin, a kalorijska vrednost jednog kubika paulovnije je ravna jednom kubiku mrkog uglja. Jedan hektar, na kojem stane 6.200 sadnica, za četiri godine može da donese zaradu i do 50.000 evra.
(Telegraf.rs/Agrosaveti)
Video: Čovek pao sa drveta na Savskom nasipu
Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.
Zzzzzzzzz
Polako, polako, kao prvo tekst je štur i nije objašnjeno skoro pa ništa. Prvo na jedan hektar mozete posaditi max oko 600 sadnica ne 6000. Drugo nije to bas tako posadis i odma 50k cistih para. Ako neko zeli ovim da se bavi treba mu odgovarajuca zemlja i predznanje. Najbolje je raspitati se i potraziti savete od strucnih ljudi. Postoje da se kupe elaborati o sadjenju paulovnije, isto tako u Srbiji postoje dve zadruge vezano za paulovniju. Tu ce vam u susret izaci strucni ljudi koji su u materiji i objasniti sve i pomoci oko uzgoja. Mislim da preko njih mozete da plasirate i gotov proizvod. Svakako potreban je poprilican pocetni kapital i vreme i strpljenje oko uzgoja koje mozete raditi sami ili platiti strucne ljude da sve urade za vas. Mozda je tako i najpametnije. Kad se napravi neka okvirna racunica moguce je duplirati ulozeni novac za nekih 8 godina. Sad, ko voli nek izvoli. Srećno...
Podelite komentar
Bojan
Moj rođak sa sela zasadio 20 sadnica. Ni posle 15 godina nisu deblje od ruke na zemljišti prve klase u ritu.
Podelite komentar
Vladimir
Paulovnija nije pogodna za grejanje iz istog razlog zbog cega ljudi ne greju se sa topolom. Svi zele bukvu, bagrem i slicno. Paulovnija po kilogramu ima duplo vecu energetsku vrednost, ali je duplo laksa od bukve sto znaci da bi izgorela ista kalorijska vrednost treba 2 kubika paulovnije i samo jedan kubik bukve. Paulovnija duplo brze raste pa dodje na isto. Razlika je sto za paulovniju treba duplo vise mesta za skladistenje, duplo vise za prevoz i duplo cesce se lozi. Kada sve saberes i oduzmes ne isplati se. A cifre sa kojim a se bacaju u clanku su bajka.
Podelite komentar