Za samo 4 godine imaćete 50.000 evra u džepu zbog ove biljke: Zarada je odlična, a evo kako da dođete do nje

A. G.
A. G.    
Čitanje: oko 2 min.
  • 3

Jedna od najkontroverznijih biljaka koje su stigle u Srbiju je svakako paulovnija, koju su od početka pratile nedoumice – od prevarenih ljudi koji su želeli da je gaje, a onda dobijali su nešto sasvim drugo, preko onih koji su uzimali loš sadni materijal, do onih koji nisu ni znali da ima više vrsta i da većina nije pogodna za naše podneblje.

Na kraju su se održali samo oni koji su uzgoj ove biljne kulture shvatili ozbiljno i pride se dobro informisali, a sadni materijal kupili od proverenih proizvođača i u svemu pratili reč struke. Ipak, sve ovo ne menja činjenicu da je reč o biljci koja izuzetno brzo raste i čija je korist višestruka.

Izvrsnim izolacionim materijalom je čine vlaknasta struktura sa vazdušastim porama, kao i otpornost na vlagu, uz postojanu formu pri ekstremnim uslovima, a može se koristiti i za ogrev, u pčelarstvu jer je i medonosna biljka, a služi i kao stočna hrana. Postoji devet vrsta paulovnije, kao i niz hibrida. Za naše uslove se preporučuje se hibrid Paulownia bellisia, jer je prilagođena za naše klimatske uslove, naš teren i nije invazivna vrsta.

Ukoliko se koristi za ogrev može da se seče dosta ranije, a za prvu eksploataciju kao tehnička građa treba da raste osam do deset godina posle čepovanja. Paulovnija može da se sadi na njivama najviše do 1.200 metara nadmorske visine, a kao i svaka biljka, i ona traži određene uslove. Teško uspeva na kiselijim zemljištima, pa joj tamo nije mesto, a ni ne trpi zabarenu zemlju.

Zemljište sa visokim podzemnim vodama i ono koje ne propušta vodu su temelj za neuspeh u uzgoju paulovnije. Zatim, nije imuna na napade različitih štetočina. Ima veoma široku primenu u svetu; u industriji se koristi za izradu muzičkih instrumenata, njena primena nađena je i u brodogradnji, avio-industriji, izradi dasaka za jedrenje, montažnih kuća, građe, stolarije, parketa, furnira, nameštaja, igračaka i drugih predmeta od drveta.

Koliko može da se zaradi?

Drvo je brzorastuće i profitabilno i najbrže rastuće drvo na svetu. Tokom svoje prve vegetacijske sezone dostiže visinu od šest metara, a svake naredne godine može da dobije tri do četiri centimetra u prečniku.

Ukoliko se gaji u dobrim uslovima, stabla će dostići 20 metara visine i 40 cm obima debla (mereno u visini grudi) za pet do sedam godina, a biće spremna za industrijsku upotrebu za sedam do deset godina.

Stabla paulovnije gore kao plin, a kalorijska vrednost jednog kubika paulovnije je ravna jednom kubiku mrkog uglja. Jedan hektar, na kojem stane 6.200 sadnica, za četiri godine može da donese zaradu i do 50.000 evra.

(Telegraf.rs/Agrosaveti)

Video: Čovek pao sa drveta na Savskom nasipu

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Zzzzzzzzz

    16. februar 2025 | 23:00

    Polako, polako, kao prvo tekst je štur i nije objašnjeno skoro pa ništa. Prvo na jedan hektar mozete posaditi max oko 600 sadnica ne 6000. Drugo nije to bas tako posadis i odma 50k cistih para. Ako neko zeli ovim da se bavi treba mu odgovarajuca zemlja i predznanje. Najbolje je raspitati se i potraziti savete od strucnih ljudi. Postoje da se kupe elaborati o sadjenju paulovnije, isto tako u Srbiji postoje dve zadruge vezano za paulovniju. Tu ce vam u susret izaci strucni ljudi koji su u materiji i objasniti sve i pomoci oko uzgoja. Mislim da preko njih mozete da plasirate i gotov proizvod. Svakako potreban je poprilican pocetni kapital i vreme i strpljenje oko uzgoja koje mozete raditi sami ili platiti strucne ljude da sve urade za vas. Mozda je tako i najpametnije. Kad se napravi neka okvirna racunica moguce je duplirati ulozeni novac za nekih 8 godina. Sad, ko voli nek izvoli. Srećno...

  • Bojan

    16. februar 2025 | 23:04

    Moj rođak sa sela zasadio 20 sadnica. Ni posle 15 godina nisu deblje od ruke na zemljišti prve klase u ritu.

  • Vladimir

    17. februar 2025 | 09:12

    Paulovnija nije pogodna za grejanje iz istog razlog zbog cega ljudi ne greju se sa topolom. Svi zele bukvu, bagrem i slicno. Paulovnija po kilogramu ima duplo vecu energetsku vrednost, ali je duplo laksa od bukve sto znaci da bi izgorela ista kalorijska vrednost treba 2 kubika paulovnije i samo jedan kubik bukve. Paulovnija duplo brze raste pa dodje na isto. Razlika je sto za paulovniju treba duplo vise mesta za skladistenje, duplo vise za prevoz i duplo cesce se lozi. Kada sve saberes i oduzmes ne isplati se. A cifre sa kojim a se bacaju u clanku su bajka.

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>