
"Mi ga prodamo za 35 dinara, a marketi zarađuju na našoj muci": Proizvođač iz Čačka očajan zbog cene krompira
Srpski poljoprivrednici kilogram krompira proizvedu za 35 do 40 dinara, u marketima se on prodaje i do tri puta skuplje, za 100 do 110 dinara.
Srbija poslednjih godina redovno uvozi više od 40.000 tona konzumnog i industrijskog krompira iz zemalja Zapadne Evrope. Iako su uslovi proizvodnje u inostranstvu znatno povoljniji i prinosi veći, domaći proizvođači upozoravaju da tržište postaje sve nepravednije.
Dejan Vučković iz čačanskog sela Zablaće obrađuje 15 hektara pod krompirom i, kako kaže, prinos i kvalitet su vrhunski, ali cena je daleko ispod očekivane.
"Svi smo se nadali bar 50 centi po kilogramu, a cena je svega 30. Mi ga proizvedemo za 35-40 dinara, a u marketima ga prodaju za 100-110. To je bezobrazluk. Objasnite mi ko je ovde lud. Mi ga prozvedemo semenke, a oni ga stave samo u gajbicu i kesu i zarade duplo više nego mi. Voleo bih samo neko to da mi objasni, gde je logika, koja je tu matematika", kaže za RINU Vučković.
On naglašava da bi država morala da uvede strožu kontrolu otkupljivača i trgovačkih lanaca, jer trenutna praksa uništava proizvođače.

Pored previsokih trgovačkih marži, problem je i konkurencija uvoznog krompira.
"Krompir u Srbiju stiže iz Francuske, Nemačke, Holandije, Poljske i Belorusije, gde se prinosi kreću i do 70 tona po hektaru, dok domaći retko prelaze 40 tona. Zbog toga je površina pod krompirom u Srbiji pala na svega 22.000 hektara, što je duplo manje nego pre deceniju", rekao je Drago Milošević profesor na Agronomskom fakultetu u Čačku.
Stručnjaci i proizvođači traže pomoć od države, pre svega u vidu uvođenje prelevmana, privremenih carina na uvozni krompir dok se domaći ne proda.
"Na taj način bi poljoprivrednici mogli da pokriju bar deo troškova i obezbede setvu za narednu godinu, a time se čuva i opstanak sela", ističe Milošević.
(Telegraf Biznis/RINA)
Video: Novi REDI program - "Roma Business Boost"
Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.
Mirković
Jako veliki broj proizvoda koji su domace proizvodnje, su skuplji od namirnica i proizvoda koji su uvezene ili proizvedene ovde pod imenom strane firme. Izuzev namirnica proizvedene pod brendovima domacih trgovinskih lanaca (premia, dobro, k plus). Ne znam koja je to taktika drzave da tajkuni i stranci imaju povlastice na nasem trzistu, ali ubedjen sam da je to ono sto dovodi nasu drzavu u stanje takvo da je hendikepirana u slucaju sankcija kakve je nas narod proziveo 90ih. Od cega da zivimo, gradimo, popravljamo, ako uvoz iz nekog razloga prestane?
Podelite komentar
Ljuba Zvezdarac
Lično sam se uverio šta rade trgovinski lanci ucenjuju proizvođača robe. Kupe artikal iz radionice za 140 RSD a prodaju ga za 699 RSD. Ja saznam ko je proizvođač pa pravo u radionicu i on mi proda na malo po 300 RSD, kaže ucenjuju nas a plate kada se sete!
Podelite komentar
Dusanka
Bilo bi dobro da proizvodjaci krompira, umesto marketima ponude kupcima po visoj ceni koje prodaju marketima, svi ce kupiti kod njega a ne u marketima. Na pijaci isti proizvodjaci prodaju po 120 din. Oni na cosku ulice sa naslaganim dzacicima prodaju isti taj krompir kao sto ga prodaju marketi. Tesko je raditi na njivi, ali dajte malo i nama da zivimo.
Podelite komentar