Sezonci se sada iz turizma bacaju na branje: Najveća motivacija im je dobro plaćena satnica

Kilogram domaćih jagoda u Hrvatskoj košta 750 dinara, a mandarine nema ko da bere...

Berba jagoda u dolini Neretve je počela, ali je usporena zbog hladnijeg vremena (posebno hladnih noći), kaže predstavnik jednog udruženja iz Hrvatske. On dodaje da su berbe svakako manje, pa nema mnogo problema s nalaženjem berača, još, ali je zanimljivo da im sada dolaze i oni koji su inače, preko leta, zaposleni u turizmu.

Teme za vas

Ipak, za sedam do deset dana se u ovom delu Hrvatske očekuje potencijalni problem s radnicima - neće ih biti dovoljno, prenosi Agrobiz.hr. S jedne strane, Gardijan piše kako angažovanje onih koji su sada ostali bez posla usled pandemije - za rad u poljoprivredi - nije tako lako i jednostavno, a s druge strane, jedna konsultantska kuća iz Hrvatske predlaže da se na ovaj način svi nezaposleni animiraju i ostvare primanja.

Ono kako misle da se to može učiniti, jeste dobro plaćena satnica, ali napominju, to ne znači da proizvođači treba da ostanu nezadovoljni.

- Niko nije srećniji od proizvođača, kada zbog dobre cene svojih proizvoda, može dobro da plati radnika. Svi u lancu, od proizvodnje do police, moraju biti zadovoljeni, pa i krajnji kupci. Ne sme se dopustiti da određeni poljoprivredni proizvod na polici u radnji ili na pijaci bude 2, 3 ili više puta skuplji - poručuje Željko Bjeliš, ispred udruženja "Neretvanska mladež".

Dolina Neretve je, inače, kako Bjeliš navodi vrlo specifična: reč je o relativno mali posedima i velikom broju proizvođača. 

- U periodu berbe, prvenstveno mandarina, radnici koji su potrebni nemaju kontinuitet rada zbog više razloga, kao što su tempo otkupa, manji proizvođači, vremenske prilike, sorte i slično - pojašnjava Bjeliš, koji smatra da je izuzetno bitno distribuciju i plasman hrvatskih poljoprivrednih proizvoda organizovati tako da proizvođač ostvari minimalni dohodak, ali i da proizvodi u radnjama budu cenovno pristupačni.

Da li će biti berača u vreme berbe mandarina?

- Zbog specifičnosti proizvodnje tražili smo da se osim radnicima iz BiH koji imaju državljanstvo Hrvatskoj, omogući rad i onima koji nemaju hrvatsko državljanstvo, a žive u pograničnom području BiH. Nemamo potrebu za stalnim radom od mesec, dva, i prijavom boravišta radnika, već je potrebno naći način za svakodnevno odlaženje i dolaženje radnika - zaključuje Bjeliš.

(Telegraf Biznis)