Kilo paradajza 600 dinara na Balkanu: "Jeste, košta! Plati ako hoćeš ukus iz detinjstva"

I. N.
Vreme čitanja: oko 2 min.

Pravi, dobar paradajz je izuzetno redak, ne znam mnogo proizvođaća koji se usudi da gaji određenu vrstu, a ne hibride, kaže poljoprivrednik

Foto-ilustracija: Shutterstock

Da li ste i vi u poslednje vreme bar jednom izgovorili: "Hoću da pojedem paradajz sa ukusom paradajza!"? Na Balkanu je paradajz neizostavan sastojak svake trpeze - sirov ili u kuvan, volimo ga u mnogim jelima, u salatama, sosevima, ali se u poslednje vreme sve više žalimo da nema ukus na koji smo navikli.

I nisu Srbi jedini koji su to primetili. I Rumuni "kukaju" da jedu bezukusno povrće, pa su spremni da izdvoje i po 600 dinara za kilogram paradajza, samo da bi osetili onaj "ukus detinjstva".

Kod naših komšija se takođe sve češće mogu videti prodavnice organske hrane, a u luksuznim marketima nezaobilazni su natpisi "direktno sa farme na vaš tanjir". Biznis uzgajanja organskog voća i povrća počinje da cveta, jer su ljudi izgleda spremni da plate da bi osetili "miris i ukus bakine kuhinje".

Osoba u Rumuniji u proseku godišnje pojede između 70 i 80 kilograma povrća i voća. Međutim, žale se da se u marketima, ali ni na pijacama, više ne može pronaći kvalitetan paradajz, paprika, luk, krompir... Zato su pojedini poljoprivrednici iskoristili priliku da razviju biznis i ponude proizvode koji zaista imaju ukus kojeg se sada samo rado sećamo.

Na jednoj od brojnih farmi organskog voća i povrća paradajz se uzgaja sa mešavinom kalcijuma, fosfora i magnezijuma, ali i prirodnim đubrivima. Tako "bakin paradajz" završava u posebnim prodavnicama, ali za kilogram treba izdvojiti otprilike 26 leja (oko 600 dinara).

"Jeste, košta da se oseti taj ukus detinjstva", kažu proizvođači.

Visoke cene pravdaju time da "organska kultura znači velika ulaganja".

"Normalno se, zapravo, mora tražiti. Potrebni su sastojci koje bismo pre 30-40 godina lako našli. Dobar paradajz je zaista izuzetna retkost. Ne znam koliko proizvođača rizikuje da uzgaja sorte, a ne hibride. Imamo farmu, uzgajamo paradajz, krastavce, začinsko bilje, paprike, bundeve, skoro sve što možemo da nađemo u kuhinji tokom leta", kaže Dan Konstantinesku, vlasnik farme.

Primetan je porast potražnje za organskim proizvodima i na internetu primećuju. Samo u prošloj godini tri od pet korpi sadrže organske proizvode, direktno od proizvođača.

"Na početku smo sa prihvatanjem i postojanjem malih proizvođača na tržištu. Iz godine u godinu vidimo trend povećanja broja proizvođača i asortiman dolazi kao potvrda potražnje na tržištu. Nismo mogli da prihvatamo male proizvođače ako se proizvodi ne prodaju“, rekao je Kristijan Salceanu, izvršni direktor onlajn supermarketa.

Da li vi kupujete organsko voće i povrće i koliko biste izdvojili za kilogram organskog paradajza? Pišite nam u komentarima.

(Telegraf Biznis)