Dejan uzgaja biljku koju zasadite jednom, i rađa do 100 godina: Cena za kilogram ide i do 20 €

Vreme čitanja: oko 2 min.

Foto: Shutterstock

Mnogima omiljena grickalica, pistaći, važe za jedan od najskupljih orašastih plodova, ali ih danas možete saditi i kod nas. U trendu zdrave ishrane, konzumiranje koštunjavog, orašastog i bobičastog voća sve je popularnije, kako u svetu, tako i u Srbiji.

Istorija pistaća u Evropi

Italijani su među prvima u Evropi prepoznali prednosti pistaća. Još u 1. veku nove ere car Vitelijus je uveo pistaće u Rim, a rimski kuvar Apicijus iz 5. veka ih je uključivao u više recepata.

U Iranu ih zovu „smešeći orah“, dok ih Kinezi nazivaju „srećni orah“. Ovi plodovi potiču još iz paleolita i smatraju se jednim od najstarijih jestivih orašastih plodova na svetu.

Pistaći u Srbiji - iskustvo uzgajivača

Dejan Jakovljević iz Selišta pre pet godina je počeo da uzgaja pistaće u Srbiji, kombinujući proizvodnju sadnog materijala i sadnju matičnih stabala.

- U Srbiji postoje sadnice koje nesmetano rastu i rađaju bez ikakve zaštite preko zime i bez posebnog tretmana. To pokazuje koliko su pistaći otpornog i zahvalnog bilja - kaže Dejan.

Trenutno u svom vlasništvu ima 50 stabala starih 4 godine, a ove godine je posadio oko 200 novih sadnica namenjenih za plodonošenje.

- Matične biljke strogo orežemo kako bi dale što više pupoljaka za okalemljavanje. Na ovaj način obezbeđujemo kvalitetne sadnice i dobar prinos u budućnosti - objašnjava Jakovljević.

Sadnja i uzgoj pistaća

Najbolje vreme za sadnju je jesen, kako bi se biljke adaptirale i akumulirale vlagu.

Sadnice počinju da rađaju posle 3–4 godine, a puni prinos se očekuje tek u 10. godini.

Prinos: oko 15 kg po stablu u desetoj godini, dok u punoj snazi (oko 20 godina starosti) može biti i 25 kg po stablu, prema iskustvima iz Turske.

- Ako se uzme u obzir cena ploda i prinos, pistaći su definitivno isplativa voćna vrsta - ističe Dejan.

Stabla rastu do 6 metara, a sade se na rastojanju 4,5×6 m ili 5×5 m.

Muške sadnice služe samo kao oprašivači i ne daju plodove, ali oprašuju radijus od 30 m.

Klima i zemljište

Pistaći potiču iz Irana i izuzetno su otporni na ekstremne temperature: od -25°C do +50°C.

Potrebno im je direktno sunce za fotosintezu i sazrevanje plodova.

Mogu rasti na gotovo svim tipovima zemljišta, ali zemlja mora biti vodopropusna i bez zadržavanja vode.

Korenski sistem je dubok, pa je navodnjavanje poželjno, ali ne i obavezno.

- Pistaći imaju vretenast koren koji dopire do dubokih slojeva zemlje gde stalno ima vlage. Zato navodnjavanje nije neophodno, ali je poželjno za optimalan prinos - kaže Dejan.

Cena i perspektiva

Sadnice se u Srbiji prodaju za 15–20 €, u zavisnosti od klase.

Trenutno nema velikog interesovanja za komercijalne zasade, ali su popularne za dvorišta i manje površine.

Pistaći su dugovečni: iranske sorte žive i do 100 godina, dok kalifornijske traju oko 35 godina.

- Za sada se sadnice najviše kupuju za dvorišta i manje površine, ali sa rastućim interesovanjem za egzotične biljke, potražnja će sigurno rasti - dodaje Jakovljević.

Zaključak

Pistaći su izdržljiva, zdrava i ekonomski isplativa voćna vrsta koja uspeva i u kontinentalnoj Srbiji. Uz pravilnu sadnju, negu i odabir sorti, može se očekivati dugoročna proizvodnja plodova i zadovoljstvo uzgajivača.

(Telegraf Biznis/agromedia/BiznisKurir)