Sve o novim ekološkim taksama: "Može biti malo preduzeće, a veliki zagađivač"

Insistiraće se na principu "plati koliko zagađuješ"

Foto: Shutterstock

Ekološku taksu plaćaće privreda, a ne građani kako je bilo najavljeno u jednom trenutku, odnosno predviđeno Uredbom o kriterijumima za određivanje aktivnosti koje negativno utiču na životnu sredinu.

Uredba je menjana za preduzeća i kompanije, odnosno da bi, kako je najavljeno, ona plaćala na način koji je transparentniji i da to ne bi bio parafiskalni namet za privredu koja posluje u Srbiji.

Na osnovu toga, svi privredni subjekti, u skladu sa svojom delatnošću, podeljeni su u tri grupe aktivnosti prema tome kako utiču na zagađenje životne sredine na one koji imaju veliki, srednji i mali uticaj na prirodu.

Najveći zagađivači, odnosno velika pravna lica, plaćaće maksimalnu naknadu od dva miliona dinara godišnje. Srednja milion, a mala i mikro 500.000 dinara. Najmanje firme platiće samo 5.000 dinara.

- Metodologija se usaglašava sa Agencijom za privredne registre. Vrlo je važno da kompanija opredeli pretežnu delatnost. Da se zna koliko utiče na životnu sredinu - rekao je za Telegraf Biznis Siniša Mitrović iz Privredne komore Srbije.

Kako objašnjava, postoje situacije kada malo preduzeće zapravo ima veliki uticaj na životnu sredinu.

- Važno je kako će kompanije sada postupati i trebalo bi na ceo proces da gledaju kao na deo svoje proizvodnje - kaže Mitrović.

Potrebno je stimulisati one koji nemaju industrijsku otpad da plaćaju taksu, a sa druge strane, nikako da bude paušalno oporezivanje.

- Privredna komora insistira da se u svakom slučaju primenjuje princip: "Plati koliko zagađuješ" - rekao nam je Mitrović.

Neke delatnosti, a pre svega u sferi poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, te prerađivačke industrije, spadaju među one koje imaju i veliki negativan uticaj na životnu okolinu, ali i srednje negativan uticaj.

Dosta je delatnosti koje imaju mali negativan uticaj na životnu sredinu, a među njima su i stručne, naučne, inovacione i tehničke delatnosti, poslovanje nekretninama, finansijske delatnosti i delatnost osiguranja, informisanje i komunikacije...

Iznos ekološke takse koju će preduzeća plaćati ne može biti viši od 0,4 procenata godišnjeg prihoda obveznika u prethodnoj godini, a ako se delatnost obavlja na teritoriji više lokalnih samouprava, naknada će biti podeljena njihovim brojem.

(Telegraf Biznis/V.B.)