Pokrenut spor protiv Srbije: "Zagađuju termoelektrane bez filtera - rešenje OIE"

Naša zemlja nije usvojila Nacionalni plan za smanjenje emisije štetnih gasova

Direktor Sekretarijata Energetske zajednice Janez Kopač kaže da Srbija šalje Agenciji za zaštitu životne okoline Evropske unije podatke o zagađenju, iako je naša zemlja jedina država članica tog tela koja nije usvojila Nacionalni plan za smanjenje emisije štetnih gasova.

U Sekretarijatu Energetske zajednice, koji je juče poslao pismo Srbiji zbog, kako navode, nepotpune primene Direktive o velikim postrojenjima za sagorevanje, kažu da u regionu Zapadnog Balkana radi 16 termoelektrana na ugalj koje proizvedu više štetnih materija nego 250 termoelektrana na ugalj u celoj Evropi i da je rešenje za ove probleme ulaganje u obnovljive izvore energije (OIE).

Kao jedno od rešenja za ekološke probleme Kopač vidi u prelasku gradskih toplana u regionu na energente koji manje zagađuju.

Na pitanje da li je diversifikacija u snabdevanju gasom tržišta Zapadnog Balkana jedno od rešenja, smatra da je i to privremeno rešenje za problem zagađenja jer do 2050. gas više neće biti primarni energent u EU.

- Gas je privremeno rešenje, a krajnje su jedino obnovljivi izvori energije i veoma visoka energetska efikasnost. Tu ceo region zaostaje pre svega zbog toga jer je finansiranje OIE ovde još uvek skupo, posebno u energetici - smatra Kopač.

Dodaje i da sve zemlje osim Makedonije i Crne Gore imaju i dalje visoke, izuzetno skupe i nepotrebne subvencije za ulaganje u proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora.

Ulaganja u OIE se mogu, kaže, finansirati "normalnim" investicijama na tržištu, a bez bilo kakvih podsticaja.

Kopač dodaje da ovakva politika mnogih zemalja u našem regionu, vodi sve većem zaostajanju za EU koja "ide izuzetnom brzinom u potpunu dekarbonizaciju do 2050. godine".

- Što znači da do tada ni gasa više neće biti u EU, a sav doprinos u energetici biće na obnovljivim izvorima energije - kaže Kopač.

Kada je reč o elektranama na ugalj, evropske elektrane imaju filtere dok one regionalne nemaju i zato značajno utiču na životnu sredinu.

Međutim, konstatuje da postoje pomaci a kao primere izdvaja termoelektrane Ugljevik u BiH i termeolektranu Kostolac u Srbiji.

Investicije potrebne za filtere na postojećim termoelektranama u Srbiji procenjuje na 640 miliona evra navodeći da je i dalje potrebno ulagati u smanjenje nivoa zagađenja u termoelektranama Nikola Tesla 1 i 2, Kostolac 1 i 2, termoelektranu Kosovo, Kakanj, Tuzla i Ugljevik iz Bosne i Hercegovine.

Šta nam je zamerila EZ

Podsetimo, Sekretarijat Energetske zajednice (EZ) pokrenuo je preliminarnu proceduru protiv Srbije zbog nepotpune primene Direktive o velikim ložištima koja se odnosi na poštovanje određenih granica za emisije štetnih gasova, koja je stupila na snagu 1. januara 2018. godine.

Kako se navodi u saopštenju od 16 postojećih postrojenja sa velikim ložištima u Srbiji devet ne ispunjavaju odredbe ove Direktive.

EZ navodi da za postojeća velika ložišta (velika postrojenja za sagorevanje LCPD) postoje dva načina primene te Direktive – ili da se pojedinačna postrojenja usklade sa vrednosnim granicama za emisije sumpor dioksida, azotnih oksida i prašine ili da se primeni Nacionali plan za smanjenje emisije (NERP).

Ukazuje se da je Sekretarijat odobrio srpski Nacionalni plan za smanjenje emisija (NERP) 2016. godine i da je proteklih godina više puta pozivao srpske vlasti da se taj plan usvoji, što se nije dogodilo.

U Uvodnom pismu Sekretarijat navodi da u nedostatku pravno obavezujućeg NERP-a postojeća velika ložišta u Srbiji moraju da primenjuju limite emisija prema Direktivi o velikim ložištima na pojedinačnoj osnovi, što devet navedenih postrojenja ne čine.

Slanjem uvodnog pisma Sekretarijat je pokrenuo preliminarnu proceduru čiji cilj je da pruži Srbiji mogućnost da u roku od dva meseca reaguje na navode da ne poštuje zakon Energetske zajednice i dozvoli Sekretarijatu da ustanovi punu pozadinu tog slučaja, navodi se u saopštenju.

EZ je organizacija čije su članice EU i devet ugovornih strana – Gruzija, Moldavija, Ukrajina i partneri sa Zapadnog Balkana.

(Telegraf Biznis/Tanjug)