Ključni trenutak: Energetska tranzicija EPS-a je realnost - Stanić objasnio detalje

V. K.
V. K.    
Čitanje: oko 2 min.
  • 0

Pomoćnik generalnog direktora EPS za operativne poslove Radovan Stanić istakao je da je za elektroprivredu Srbije energetska tranzicija realnost, ali pre svega šansa za jačanje energetske bezbednosti regiona.

- Za "Elektroprivredu Srbije" energetska tranzicija je realnost, ali pre svega razvojna šansa. To za nas nije samo obaveza, već taj proces vidimo kao pravi put za modernizaciju, diversifikaciju proizvodnje i jačanje energetske bezbednosti regiona. To je dugoročan proces koji mora biti utemeljen na stabilnosti energetskog sistema uz obezbeđenje ekonomskog razvoja kako države, tako i energetskih kompanija - rekao je Stanić na na panelu "Energetska tranzicija u Srbiji u Crnoj Gori: Izazovi, realnost i budućnost" u okviru konferencije "ESG Zaokret: Od regulative do kulture".

Stanić je istakao da se EPS pokazao kao siguran i proizvođač i snabdevač za privredu i građane Srbije, kao i da je imajući u vidu razvojne i investicione planove sigurno da će to ostati i u budućnosti, saopštila je Elektroprivreda Srbije.

On je naveo da su ulaganja u obnovljive izvore i diversifikacija izvora odgovor na zadatke iz procesa dekarbonizacije i dostizanja karbonske neutralnosti.

- Ove godine EPS je snažniji za 76 zelenih MW iz solarne elektrane 'Petka' i prvog našeg vetroparka 'Kostolac'. Dosadašnjim revitalizacijama hidroelektrana dobili smo novih 236 MW snage, a putem modernizacije nastavljamo i obnovom 'Vlasinskih HE', HE 'Bistrica' i 'Potpeć': Aktivno radimo na pripremi strateških projekata RHE 'Bistrica' i solarnih elektrana od 1 GW" - rekao je Stanić.

Kako je naglasio, važno je da tranzicija ka OIE bude praćena izgradnjom balansnih kapaciteta, pametnih mreža i sistema za skladištenje energije.

- Ako povećamo solar i vetar, a ne modernizujemo mrežu i balansne kapacitete, rizikujemo da izgubimo stabilnost sistema. Zato energetsku tranziciju moramo da posmatramo kao sveobuhvatan tehnički projekat, ne samo investicioni - rekao je Stanić.

On je naglasio da su uložena značajna sredstva u modernizaciju termo sektora, posebno u oblasti zaštite životne sredine.

Stanić je ukazao na to da se uspešno rade postrojenja za odsumporavanje u Kostolcu i u TENT A, a emisije sumpor-dioksida smanjenje su čak 30 puta.

Prema njegovim rečima, EPS je pripremio i plan dekarbonizacije, a jedan od ciljeva je da se do 2030. godine za 25 odsto smanji upotreba lignita u odnosu na 2019.

- Termoelektrane su i dalje oslonac sigurnosti energetskog sistema Srbije i glavni izvor bazne energije. Svi treba da budemo svesni toga da bi potpuno gašenje termoelektrana 'pre vremena' dovelo do ozbiljnog rizika po energetski sistem, privredu i sigurnost snabdevanja - rekao je Stanić.

Kako je naglasio, cilj ne sme da bude trenutno i naglo gašenje, već planska tranzicija i smanjenje udela uglja, uz modernizaciju postojećih kapaciteta, smanjenje emisija, prelazak na manje emisione tehnologije i postepeno smanjenje udela uglja u energetskom miksu.

(Telegraf Biznis/Tanjug)

Video: Izjava Dubravke Đedović Handanović nakon sastanka sa predstavnicima malih naftnih kompanija.

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>