Srbiju napustilo hiljade i hiljade ljudi, a Nemcima smo tek sad potrebni

Nemačkoj je nacionalni prioritet privlačenje stranih stručnjaka, pa su osmislili program "Make it in Germany"

Nemačka ekonomija je došla do stadijuma da zavisi od doseljavanja. Savezna vlada je zato pokrenula program privlačenja inostranih stručnjaka pod nazivom "Make it in Germany".

To je sada, kako kažu, nacionalni prioritet. - Bez stranaca nećemo moći da održimo blagostanje. Ne možemo samo da čekamo na te ljude, moramo se mi potruditi oko njih - izjavio je savezni ministar rada, Hubertus Hejl, piše Novac.hr.

Teme za vas

Nemačka kancelarija za statistiku tvrdi da će se broj radno sposobnih građana Savezne Republike smanjiti do 2035. za četiri do šest miliona. U mnogim branšama vlada nestašica radne snage. Po navodima Nemačke industrijske i trgovinske komore, čak 56 odsto ispitanih firmi manjak radnika trenutno smatra najvećim poslovnim rizikom.

Svaka treća nemačka firma proteklih godina je zaposlila radnike iz drugih članica EU, odnosno zemalja Trećeg sveta. Mnoge od njih zbog nedostatka radnika ne mogu da preuzimaju nove narudžbine i trpe ogromnu finansijsku štetu.

Nemačka priznala da je Zemlja gastarbajtera

Savezna vlada je konačno shvatila vapaje privrednika i već neko vreme pojačano radi na stvaranju preduslova za privlačenje stručnjaka iz inostranstva. Nakon dugotrajne debate, usvojen je Zakon o doseljavanju stručne radne snage, čime je savezna vlada priznala da je Nemačka doseljenička zemlja.

Primarni cilj zakona je olakšati stranim radnicima pristup nemačkom tržištu rada, i to u svim branšama.

- U načelu je potpuno svejedno odakle neko dolazi, najvažnije je da dokaže da želi da se integriše u neku zemlju, da želi da sarađuje i bude deo društva - kazala je za Dojče vele savezna ministarka obrazovanja, Anja Karliček.

U Nemačkoj u ovom trenutku postoji oko 1.400 raznih službi koje se bave priznavanjem stranih diploma.

Proces priznavanja je do sada bio previše komplikovan i trajao je predugo, mnogo duže nego u Skandinaviji, SAD ili Kanadi, a zaključak je da Nemačka to sebi više ne može da dozvoli. Nova kancelarija za priznavanje inostranih kvalifikacija, koja je s radom počela početkom februara, radi na tome da koriguje stare procedure.

Sve moguće olakšice

Tokom obilaska radnih prostorija, Karliček i Hejl  demonstrirali su kako bi to trebalo da izgleda u praksi: osobe zainteresovane za dolazak u Nemačku najpre bi trebalo da kontaktiraju Središnju kancelariju za priznavanje stručne kvalifikacije (ZSBA), koja će im pomoći u pripremi kompletne dokumentacije potrebne za priznavanje kvalifikacija.

Ujedno će im stajati na raspolaganju za savetovanje (putem četa, mejla ili telefonski), a njihove molbe će distribuirati nadležnim institucijama nemačkih saveznih pokrajina.

Ali, ono što sa jedne strane pomaže Nemačkoj (nova pravila doseljavanja), na drugoj strani pravi velike probleme – jugo-istočnu Europu ne napuštaju samo najbolje kvalifikovani kadrovi sa fakultetskom diplomom, već i negovatelji, mašinovođe, automehaničari i radnici iz drugih branši.

Iz Srbije, Hrvatske i BiH, u Nemačku godišnje ode više od 100.000 radnika.

- Mi smo sklopili nekoliko bilateralnih sporazuma, na primer da ne povlačimo negovatelje iz medicinske branše iz onih zemalja kojima su ti radnici potrebni. Ipak, mislim da je nužno da postoji sloboda kretanja, jer ako to dobro organizujemo, onda korist imaju obe strane - ističe Hubertus Hejl.

Plata nije jedini motiv

Prvog marta 2020. u Nemačkoj na snagu stupa novi Zakon o doseljavanju stručne radne snage, koji bi trebalo da olakša dolazak u ovu zemlju, ali i potragu za poslom, svim kvalifikovanim radnicima iz zemalja koje nisu članice EU, što se odnosi i na Srbiju.

Ubuduće, neće više važiti pravilo po kojem su u prednosti, za neko radno mesto, građani EU. Jedna od regija na koju tradicionalno najviše "ciljaju" nemački poslodavci je Zapadni Balkan. Kao prednost ljudi sa ovog područja, navode i to da mnogi znaju nemački jezik.

Motivacija za odlazak, pritom, nije samo veća nemačka plata, budući da su veći i troškovi života, već i korupcija, loša životna perspektiva i nepostojanje vladavine prava.

Samo Srbiju je između 2000. i 2015. napustilo oko 650.000 ljudi – skoro desetina ukupnog stanovništva. Slično je i u drugim zemljama regije.

(Telegraf Biznis)