Hrvatska je priznata pre 29 godina, a gde je sad? "Prestigli su nas oni koji su bili sirotinja"
- Umesto teritorijalnih pitanja i terorizma, za što smo se spremali, suočavamo se s jakim ekonomskim krizama, prirodnim katastrofama, poput zemljotresa i poplava - kaže Lovrinčević
Hrvatska je pre 29 godina postala međunarodno priznata zemlja, a ekonomski stručnjaci smatraju da je ta zemlja napravila značajn iskorak.
Teme za vas
Tragedija na Lovćenu: Planinarka stradala prilikom uspona na najviši vrh
Skandal u dubrovačkoj bolnici: Za smrt člana porodice nisu znali 4 dana. Dr zauzeta, stvari bačene?
Međutim, kako navode hrvatski mediji, oni ipak upozoravaju da je Hrvatska u poslednje tri decenije izgubila trku s ostalim bivšim socijalističkim zemljama koje su joj još početkom 90-ih godina prošlog veka "gledale u leđa", navodi Index. Sada je, sa izuzetkom Bugarske, Hrvatska najsiromašnija članica EU, a industrija u njoj svedena je na "ostatke ostataka".
Ekonomski analitirač Damir Novotni smatra da je delom za to odgovoran rat, ali ističe da veći deo krivice pada na pogrešnu ekonomsku politiku i neprovođenje reformi, što je zaustavilo razvoj Hrvatske.
- Hrvatska je, posle Slovenije, bila najrazvijenija među postkomunističkim zemljama, a danas smo na začelju. Slovenija, Češka i druge zemlje s kojima se obično upoređujemo, snažno su se razvile u proteklom razdoblju, najpre zahvaljujući članstvu u Cefti, a onda i članstvu u EU, i završile su svoju tranziciju. Mi tranziciju nikada nismo dovršili, već smo izgradili državno-centralizovani planski sistem, s jakom ulogom države u ekonomiji, zbog čega smo zapravo stagnirali - kazao je Novotni za portal "Index".
- Za to vreme druge bivše socijalističke države okrenule su se tržišno orijentisanom modelu i sada su razvijenije od nas. Zato Hrvatska danas spada u krug zemalja nedovršene tranzicije, po uzoru na Rusiju, Ukrajinu i Srbiju - dodao je on.
"Umesto terorizma, zemljotresi i poplave"
Željko Lovrinčević iz zagrebačkog Ekonomskog instituta priča za hrvatski portal o razvoju Hrvatske.
- U proteklih 28 godina puno smo uradili na planu integracije u međunarodne institucije. Ušli smo u UN i Veće Europe, a onda i u NATO i u EU. Međutim, druge zemlje u tranziciji koje su pristupile EU brže su se razvijale od nas i danas su, s izuzetkom Bugarske, privlačnije za život i rad od Hrvatske. Jednostavno se promenio ambijent u kom funkcionišemo - kaže Lovrinčević.
On je dodao kako se Hrvatska danas, posle skoro tri decenije od kada je postala nezavisna država, suočava s potpuno drugim opasnostima od onih koje je očekivala i za koje se spremala.
- Umesto teritorijalnih pitanja i terorizma, za što smo se spremali, suočavamo se s jakim ekonomskim krizama, prirodnim katastrofama, poput zemljotresa i poplava, pandemijom korona virusa i migrantskim krizama, kao i iseljavanjem stanovništva. To je ambijent u kojem je Hrvatska zakoračila u novu deceniju - ističe Lovrinčević.
(Telegraf Biznis)