Hrvati se hvale prosečnom zaradom od 1.315 evra, a 70% građana im prima manje od te sume

M. P.
Vreme čitanja: oko 2 min.

Velika većina zaposlenih zgusnuta je od minimalca do prosečnih primanja

Foto-ilustracija: Shutterstock, Pixabay

Prosečna mesečna neto plata  za jul u Hrvatskoj zadržala se na 1.315 evra, kao što je bila i u prethodnom mesecu, dok je medijalna plata porasla 24 evra na 1130. Međutim, zanimljivo je da je polovina zaposlenih u javnim službama, odnosno 745 hiljada, zarađivalo manje od tih 1.130 evra neto.

Ispod državnog proseka od 1.315 evra nalazi se oko 70 posto svih zaposlenih u državi. Desetina najbolje plaćenih u firmama i javnim ustanovama, negde oko 150 hiljada zaposlenih u Hrvatskoj, ima prosečnu neto platu veću od 2.027 evra neto i iznad 2.900 eura bruto.

Najbolje plaćeni zaposleni u Zagrebu, njih 43 hiljade, zarađuje više od toga, više od 2.410 evra neto i više od 3.500 evra bruto piše hrvatski list i dalje zakjučuje:

"Dakle, velika većina zaposlenih zgusnuta je od minimalca do prosečnih primanja, 20 posto svih zaposlenih zarađuje između 1.315 i 2.027 evra, a 10% najbolje plaćenih ima plate od 2.028 evra naviše. Hrvatsku platnu elitu uglavnom čini viši i visoki menadžerski sloj, poneki informatičar te zaposleni u javnom sektoru".

Dosadašnji podaci su pokazali da visokoobrazovane grupe zaposlenih zarađuju 43 odsto više od proseka u Hrvatskoj. Za ovu godinu ova razlika bi mogla biti nešto veća nakon značajnog povećanja plata u javnom sektoru, gde je obrazovna struktura zaposlenih najveća, prenosi hrvatski list.

Što se tiče opšte slike, prosečne zarade ove godine najviše su skočile u aprilu, kada je u javnom sektoru isplaćeno veliko povećanje, a nakon toga ili padaju ili stagniraju.

U Hrvatskoj je prerađivačka industrija zabeležila rast neto zarada za 16 evra, građevinski sektor za 30 evra, hoteli su za jul isplatili samo dva evra veće plate, a kafići i restorani šest evra manje.

U nešto dužem vremenskom periodu od sedam meseci najmanje su porasle plate u telekomunikacijama, socijalnoj zaštiti bez smeštaja, bankama i IT sektoru, za oko 3 do 4 odsto, dok su prosečne zarade porasle za oko 10 odsto.

(Telegraf Biznis/Poslovni)