Kako napraviti globalni proizvod? Stručnjaci otkrili ključne korake za uspeh startapa

Vreme čitanja: oko 3 min.

Foto: Filip Plavčić

Na Kopaoniku je danas svečano otvoren Biznis forum, okupljajući vodeće stručnjake iz sveta biznisa, tehnologije i finansija. Jedan od ključnih panela, "Start-ups and Corporations: How to Create Global Product?", bavio se pitanjem kako startapi i velike kompanije mogu sarađivati na stvaranju proizvoda sa globalnim potencijalom.

Panel je moderirao Željko Bošnjak, Innovation Lead u ICT Hubu, dok su među panelistima bili Vladan Balaban (predsednik M&I Systems Group), Zorana Branković (COO & član Izvršnog odbora Banca Intese), Đorđe Jevtić (suosnivač i CEO OTA Sync-a) i Tanja Kuzman (CEO Digital Serbia Initiative).

Izazovi startapa i ključni faktori za uspeh

Tanja Kuzman istakla je da je u poslednjih deset godina došlo do velikih promena na tržištu inovacija u Srbiji.

- Pre deset godina samo 2% srednjoškolaca razmišljalo je o sopstvenom biznisu, dok ih danas ima preko 20%. Takođe, sve više uspešnih kompanija izlazi na globalno tržište, ali startapi se i dalje suočavaju sa problemom prelaska iz rane u kasniju fazu razvoja i sklapanja partnerstava - rekla je ona.

Pak, Željko Bošnjak naglasio je da je i izlazak na regionalno tržište veliki izazov, a kamoli globalno.

- Kada biramo tržište, analiziramo postoji li potražnja, može li kupac da plati proizvod i kako ćemo ga plasirati. Važno je i da li je naš proizvod spreman za to tržište ili su potrebna prilagođavanja - rekao je Jevtić.

Zorana Branković iz Banca Intese osvrnula se na to kako velike korporacije biraju startape sa kojima žele da sarađuju.

- Bitno je da startap bude u skladu s nama. Trenutno radimo na razvoju AI rešenja, znamo koja nam je potreba i prema tome biramo startape sa kojima ulazimo u partnerstva - objasnila je ona.

Da li su domaći startapi dovoljno ambiciozni?

Tanja Kuzman smatra da mnogi osnivači nisu dovoljno ambiciozni.

- Startapi često krenu iz Srbije, prošire se na region i tu stanu. Nema ništa loše u tome, ali ako žele globalni uspeh, moraju da ciljaju velike korporacije koje im mogu dati kredibilitet i ubrzati rast. Proces pregovora sa velikim kompanijama traje između 6 i 12 meseci, a ako na prvi sastanak dođete pripremljeni i imate odgovore na sva ključna pitanja, možete značajno skratiti taj period - rekla je Kuzman.

Đorđe Jevtić, čija je kompanija OTA Sync krenula iz Srbije, otkrio je kako su se proširili na strana tržišta.

- Kada smo počinjali, nismo ni znali šta je startap. Imali smo proizvod i zadovoljni korisnici su nas preporučivali dalje. Pandemija je usporila mnoge, ali nama je donela rast. Odlučili smo da testiramo tržišta i 2020. godine krenuli ka inostranstvu. Pokazalo se da ima smisla, ali morali smo da se vratimo par koraka unazad kako bismo definisali strategiju i naučili da kažemo "ne" prilikama koje nisu bile prave za nas - rekao je Jevtić.

Da li je domaće tržište dovoljno za uspeh?

Vladan Balaban podsetio je da je Srbija prepoznata kao zemlja inženjera, ali najčešće u uslužnom sektoru.

- Mi smo softverska firma stara 34 godine. Kada slušam o digitalnoj transformaciji i AI-ju, mi smo to koristili i devedesetih, samo u drugačijim uslovima. U startape vredi ulagati, ali samo u one koje razumemo i koji su u okviru našeg poslovanja. Velike firme ne mogu da razvijaju sve same, zato je ključna saradnja sa startapima - istakao je Balaban.

Dodao je da se sve više ulaže u domaće startape, ali da je problem što mnogi žele odmah da idu na američko tržište.

To jeste dobro, ali konkurencija je ogromna. Prvi korak bi trebalo da bude domaće tržište, zatim region, pa tek onda globalni plasman. Ključna stvar je da se na domaćem tržištu dokaže par jakih projekata - zaključio je Balaban.

Na kraju panela, Zorana Branković je najavila da Intesa banka planira nove investicije u AI i digitalne projekte, dok se očekuje dalji razvoj saradnje između startapa i velikih kompanija.

(Telegraf Biznis)