Ove zemlje najviše gube zbog sukoba između Irana i Izraela: Šta svet dobija, a šta gubi ako se ponovo zapuca?
I dok se svet nada da će primirje između Irana i Izraela potrajati, sve više stručnjaka upozorava da je to daleko od sigurnog. Nafta se i dalje skupo plaća, investitori zadržavaju dah, a svi gledaju ka Bliskom istoku - jer i najmanji potres u tom regionu može uzdrmati čitavu planetu.
Ako se tenzije ponovo rasplamsaju, šteta bi mogla biti ogromna - ali ne za sve. Rusija bi iz krize mogla izaći sa osmehom, dok bi Kina i Evropa, koje zavise od uvozne energije, morale da se suoče sa posledicama: skupljim gorivom, inflacijom i usporavanjem privrede.
- Najveći gubitnici bi bile Kina i Evropa. Nemaju sopstvene rezerve, a rast troškova bi direktno pogodio domaćinstva i firme - kaže profesor Gvido Koci, makroekonomista sa Univerziteta Sent Galen.
Iran - mali BDP, velika energetska moć
Iako BDP Irana čini tek 0,38% svetske privrede, njegova energetska uloga je neprocenjiva. Sam kontroliše značajan deo prolaza kroz koji ide petina svetske nafte - Ormuski moreuz. Uz to, Iran je među vodećim proizvođačima nafte i gasa u OPEK-u i svetu.
Najveći deo iranskog izvoza - oko 60% - čini nafta, a glavni kupac je Kina. I to uprkos zapadnim sankcijama, jer se nafta iz Irana često "prekrsti" i deklariše kao malezijska.
- Kina bi, u slučaju blokade iranskog izvoza, morala hitno da traži zamenu. Iran joj ne prodaje samo naftu već i LPG, ključan za proizvodnju plastike - upozorava Gaurav Ganguli iz Moody's Analytics.
Iran širi trgovinske krugove - a Rusija čeka priliku
Uprkos sankcijama, Iran se trgovinski okrenuo Evroaziji. Potpisao je sporazum sa Evroazijskom ekonomskom unijom i sve više trguje sa Rusijom, Kazahstanom, Jermenijom… Razvijene železničke rute ka lukama omogućavaju mu da širi izvoz i smanjuje zavisnost od sirovina.
- Ako izbije nova kriza, svet će tražiti svaki barel ruske nafte i svaku tonu LNG-a. Rusija bi mogla da profitira - ocenjuje Kris Vifer iz Macro-Advisory.
Evropa u škripcu
Evropa je već energetski uzdrmana zbog rata u Ukrajini i sukoba sa Rusijom. Novi haos na Bliskom istoku bio bi dodatni udar.
- EU bi mogla da omekša sankcije prema Rusiji i prihvati više ruskog gasa - ali ne kao pre 2022. - kaže Met Gertken iz BCA Research.
U međuvremenu, Evropa bi se okrenula uvozu iz Amerike, kao bezbednijoj opciji. Ali ni to nije bez posledica.
- Inflacija bi ponovo porasla. Skupa energija bi ugrozila poverenje potrošača i primorala centralne banke da povećaju kamatne stope - objašnjava Ganguli.
Globalni lanac - napet do pucanja
Problemi s naftom i gasom nisu samo ekonomska teorija. Oni utiču na saobraćaj, trgovinu, industriju. Luka Džebel Ali u UAE mogla bi da se zaguši, brodovi bi morali da idu zaobilaznim rutama, avioni duže da lete, a sve bi to platili - obični ljudi.
Cene bi porasle, a broj zaposlenih možda opao. Turizam bi se usporio, tržište nekretnina zadrhtalo, investicije stale.
- Ulog je veliki. Svet ne sme da računa da će se ovaj sukob rešiti sam od sebe - zaključuje Ganguli.
(Telegraf Biznis/Euronews)