"Čistačica zarađuje oko 175.000 RSD, bauštelci 350.000": Jelena otkrila koliko se isplati život u Nemačkoj

Vreme čitanja: oko 2 min.

Foto-kolaž: Shutterstock

Jelena (36) već skoro deset godina živi u Rosenhajmu u Nemačkoj. Udala se i dobila dvoje dece, a u bliskoj budućnosti ne planira povratak u Hrvatsku.

-Pratila sam grupe na Facebooku i čitala iskustva Hrvata u Nemačkoj. Troje-četvoro bi se vratilo, ali većina je zadovoljna životom ovde - priča Jelena.

Dodaje da Nemačka, kao i svaka država, ima prednosti i mane.

- Ako oboje radi, može se uštedeti i imati pristojan život - ističe.

Statistikom potvrđeno: manji broj Hrvata u Nemačkoj

Statistika pokazuje da se trend menja. U 2024. Hrvatskoj je pozitivan migracijski saldo od 31.394 osobe, što znači da se više ljudi vratilo ili doselilo nego što ih je otišlo.

U Nemačku je prošle godine doselilo 14.756 Hrvata, dok ih je 23.905 napustilo zemlju. Pet godina ranije, 2018, u Nemačku je stiglo više od 33.000 Hrvata, a otišlo manje od 24.000.

Pad je vidljiv i u ukupnim brojkama: krajem 2023. u Nemačkoj je živelo 434.000 Hrvata, oko dve hiljade manje nego godinu ranije. Iako su i dalje peta po brojnosti među imigrantima iz EU, njihov broj već drugu godinu zaredom opada.

Život u Nemačkoj: visoki troškovi

Jelena kaže da život u Nemačkoj može biti skup, posebno ako se troši na izlaske, poroke ili putovanja.

- Kutija cigareta košta 10 evra, a samo za stan plaćamo 1.200 evra mesečno - objašnjava.

Za one koji dolaze s ciljem da uštede i planiraju život odgovorno, Nemačka i dalje nudi mogućnost štednje.

- Ako oboje roditelja radi, može se uštedeti od 500 do 800 evra mesečno - dodaje Jelena.

Plaće variraju u zavisnosti od posla: čistačica za 100 sati može zaraditi 1.200–1.500 evra, radnici na baušteli 2.500–3.000 evra za 160 sati, dok stručnjaci poput medicinskih sestara mogu očekivati još više.

Nedostatak porodice i podrške

Ipak, za mnoge Hrvate u Nemačkoj novac nije najvažniji.

- Najteže je što smo daleko od porodice i nemamo podršku oko dece - kaže Jelena.

- Mi koristimo godišnje odmore da ih posetimo, a ni u Hrvatskoj ne bismo mogli svakodnevno da se viđamo zbog obaveza - dodaje ona.

(Telegraf Biznis/Dnevno)