Srebro je novo zlato? Nestašica i pomama digle cenu za čak 70 odsto

V. K.
Vreme čitanja: oko 1 min.

Foto: Shutterstock/VladKK

Cene srebra beleže najbrži rast među plemenitim metalima, pošto su globalne nestašice i povećana potražnja iz industrije i investicionih fondova, kao i rekordne kupovine u Indiji, dovele do skoka vrednosti od 70 odsto od početka godine.

Rast cena srebra je posledica nekoliko faktora, među kojima je potražnja za sigurnim utočištem za kapital tokom geopolitičkih tenzija i fiskalne neizvesnosti, ograničena ponuda i sezonski rast potražnje u Aziji, prenosi Blumberg.

Za razliku od zlata, srebro ima široku industrijsku primenu i koristi se u električnim vozilima, baterijama, solarnim panelima i medicinskoj opremi.

Upravo ta kombinacija investicione i industrijske potražnje stvorila je snažan pritisak na tržište.

Podaci Londonskog udruženja za trgovinu plemenitim metalima (LBMA) pokazuju da su zalihe srebra u Londonu pale za trećinu od 2021. godine, dok je globalna potražnja premašila proizvodnju već četiri godine zaredom.

Najveću potražnju beleži Indija, gde sezona proslava i predstojeći festival Divali tradicionalno donose povećanu kupovinu srebra za nakit i investicije. Uvoz srebra u zemlju se gotovo udvostručio u odnosu na prošlu godinu.

Ove godine dodatni pritisak stvorile su američke carine na uvoz metala, koje su podstakle spekulativnu kupovinu i dovele do nestašice fizičkih rezervi. Spot cene srebra u Londonu sada se trguju uz višegodišnje premije u odnosu na fjučerse u Njujorku, što je izazvalo nadmetanje za obezbeđenje fizičkih isporuka.

Glavni proizvođači srebra, Meksiko, Peru i Kina, suočavaju se s regulatornim i ekološkim ograničenjima, dok novi rudarski projekti napreduju sporo, tako da na tržištu i dalje postoji deficit ponude.

Industrije koje se oslanjaju na srebro, poput proizvođača solarnih panela, već upozoravaju da bi dugotrajno visoke cene ovg metala mogle da ugroze njihovu profitabilnost i ubrzaju potragu za alternativnim materijalima.

(Telegraf Biznis/Tanjug)