Hrvatsku čeka crni scenario 2026. godine: Firme će bankrotirati, a pominje se i "efekat harmonike"
Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) uputila je apel Vladi Hrvatske da prilikom određivanja minimalne zarade za 2026. godinu prioritet bude očuvanje radnih mesta, a ne dalji rast plata. Poslodavci upozoravaju da bi nastavak brzog povećanja troškova rada mogao ozbiljno da ugrozi konkurentnost privrede, posebno u prerađivačkoj industriji, i da bi mogao da dovede do novog talasa inflacije.
– Hrvatska već godinama beleži privredni rast iznad proseka Evropske unije, zahvaljujući političkoj stabilnosti, dobro osmišljenim odlukama i značajnim evropskim fondovima. Taj rast osetili su i građani i poslodavci, delom zbog rekordnog povećanja zarada i minimalne plate u kratkom roku. Međutim, kompanije, naročito u prerađivačkoj industriji, više nemaju prostora za nove investicije, što ugrožava njihovu konkurentnost i dovodi do gubitka radnih mesta – izjavio je predsednik HUP-a Mislav Balković.
Prema podacima HUP-a, profitabilnost hrvatskih kompanija manja je za 55% od proseka EU, a mnoge posluju sa minimalnim profitnim maržama. Investicije privatnog sektora u 2024. porasle su tek 0,4%, dok je minimalna plata u poslednjih pet godina povećana čak 92%. Ukupna primanja po zaposlenom porasla su 72%, odnosno realno 42% kada se uračuna inflacija, a rast kupovne moći u 2024. bio je najveći u EU – čak 21%.
"Efekat harmonike"
Poslodavci ističu da svako povećanje minimalne plate izaziva tzv. "efekat harmonike", odnosno rast svih plata u preduzeću. Očekivanja o daljem povećanju zarada u javnom sektoru, gde je masa plata u dve godine porasla za 58%, dodatno pogoršavaju situaciju u privatnom sektoru, gde prosečna plata i dalje zaostaje za državnim sektorom za 32,5%.
Anketa među članicama HUP-a pokazuje da bi, ako bi minimalna plata u naredne tri godine porasla na 1.250 evra, 16% poslodavaca moralo da zatvori radna mesta, a 32% da obustavi investicije. U prerađivačkoj industriji, svaka četvrta firma bila bi primorana da otpušta radnike, dok bi 43% njih zaustavilo ulaganja. Prošlogodišnje povećanje minimalne zarade već je, prema procenama HUP-a, dovelo do gubitka oko 4.000 radnih mesta.
– Naš apel Vladi motivisan je isključivo očuvanjem radnih mesta i opstankom najugroženijih industrija. Rast zarada mora da prati realne mogućnosti i rast produktivnosti. Jednogodišnje odlaganje daljeg povećanja minimalne plate omogućilo bi industriji da nastavi sa investicijama i zadrži zaposlene – istakla je Irena Veber, direktorka HUP-a.
Predlozi poslodavaca
HUP predlaže tri ključne mere za buduće usklađivanje minimalne zarade:
- Automatsko usklađivanje sa inflacijom i rastom produktivnosti,
- Povećanje osnovnog ličnog odbitka i njegovo vezivanje za minimalnu platu,
- Uvođenje gornje granice troškova smeštaja za radnike koji borave u objektima poslodavca.
Čak 84% članica HUP-a podržava automatsku indeksaciju minimalne zarade, ističu iz ove organizacije.
(Telegraf Bizinis/Dnevno)