Ova hrana se najviše povlači sa tržišta u Hrvatskoj, a Srbi obožavaju to da jedu!
Evropa se s pravom ponosi svojim sistemom za uzbunjivanje kada je reč o opasnoj hrani, ali taj sistem vrlo često "zazvoni" upravo u Hrvatskoj. Državni inspektorat redovno obaveštava o novim proizvodima koji se povlače s polica trgovina – ponekad zbog prisustva bakterija, a ponekad zbog pogrešnog označavanja.
Međutim, detaljniji uvid u obaveštenja o povlačenju proizvoda u poslednje tri godine pokazuje da se neki artikli povlače mnogo češće od drugih. Istraživanje je otkrilo apsolutnog rekordera – kobasice, koje su sa tržišta povučene čak 35 puta u poslednje tri godine, najčešće zbog otkrivanja bakterija Listeria monocytogenes ili Salmonella spp., koje mogu biti vrlo opasne po zdravlje ljudi.
Kobasice – najrizičniji mesni proizvod
Najčešće su povlačene sve vrste kobasica – kulen, kulenova seka, švargla, čajna kobasica, viršle i slični proizvodi. Zanimljivo je da su podjednako povlačeni i industrijski i domaći proizvodi, što znači da ni jedni ni drugi nisu imuni na kontaminaciju ako se mesom ne rukuje pravilno.
Kako je za Jutarnji list objasnio Zdenko Mlinar, voditelj Odseka za sanitarnu mikrobiologiju NZJZ „Dr. Andrija Štampar“, sušene i fermentisane kobasice, češće su mikrobiološki neispravne od svežeg mesa.
– Ponekad su te nesukladnosti posledica prisustva patogenih bakterija kao što su Listeria monocytogenes i Salmonella spp., pri čemu nije svaka vrsta salmonele jednako opasna. Jedan od glavnih razloga za povećan rizik jeste to što se kobasice prave od mlevenog mesa, koje ima veću površinu izloženu vazduhu i rukovanju, pa je i verovatnoća kontaminacije veća – objašnjava Mlinar.
Mogući izvor bakterija – i začini
Mlinar dodaje da se kobasice često ne kuvaju u potpunosti, već suše ili fermentišu, što može omogućiti bakterijama da prežive ili se dalje razmnožavaju. Osim mesa, izvor zaraze mogu biti i začini, aditivi ili drugi sastojci koji se dodaju tokom pripreme.
Kada je reč o poreklu proizvoda, rizik postoji i kod velikih industrijskih i kod malih domaćih proizvođača. Razlika je u tome što industrija ima stroge kontrole, standardizovane procese i primenu HACCP sistema, dok mali proizvođači često nemaju redovne mikrobiološke provere, pa je kod njih rizik veći.
Loša higijena – glavni uzrok
Do prisustva opasnih bakterija, bez obzira na proizvođača, dolazi zbog propusta u nekom od koraka proizvodnje – korišćenja lošeg mesa, grešaka u fermentaciji, sušenju ili dimljenju, previsokog pH u ranoj fazi zrenja ili zbog nedovoljne higijene tokom rada.
– Kada se poštuju svi propisani standardi i higijenski uslovi, nema velike razlike u bezbednosti između industrijskih i domaćih kobasica, a kvalitet čak može biti bolji kod tradicionalnih proizvoda – zaključuje Mlinar.
(Telegraf Biznis/Jutarnji)