Ova žena je dobila najviše novca u istoriji da se slika naga

D. K.
Vreme čitanja: oko 2 min.

Foto:Telegraf.rs/AI ilustracija

U savremenoj industriji zabave, granica između lične odluke i tržišne strategije često je nevidljiva. Tokom poslednjih nekoliko decenija, brojne poznate žene ostvarile su izuzetno visoke prihode zahvaljujući fotografisanju za prestižne magazine, potvrđujući da se popularnost i prepoznatljivost mogu vrlo precizno pretočiti u novac. Iako se ovakvi potezi u javnosti često posmatraju kroz prizmu skandala ili provokacije, iza njih se u velikom broju slučajeva nalaze pažljivo osmišljeni poslovni aranžmani.

Foto: Twentieth Century Fox Film Corpo / AFP / Profimedia

Magazini sa globalnim dosegom, poput Plejboja, godinama su razvijali poslovni model u kojem je ekskluzivni sadržaj bio ključni generator prihoda. Kada se na naslovnim stranama pojave poznata imena, raste tiraž, povećava se interesovanje oglašivača, a vrednost brenda dodatno jača. U takvom sistemu, honorari za fotografisanje ne predstavljaju samo naknadu za sam čin poziranja, već i naknadu za korišćenje imena, imidža i javnog uticaja osobe.

Upravo zato su pojedini ugovori dostizali milionske iznose. Prema dostupnim medijskim izveštajima, rekord među javno poznatim honorarima drži američka glumica Deniz Ričards, koja je za fotografisanje za magazin Plejboj navodno dobila oko 2 miliona dolara. Ovaj iznos se i danas navodi kao jedan od najviših pojedinačnih honorara za ovakav tip foto-angažmana, a ujedno predstavlja primer kako tržište nagrađuje spoj slave, tajminga i medijske pažnje.

Foto: Tim Regas / MEGA / The Mega Agency / Profimedia

Ekonomski analitičari ističu da ovakve isplate nisu rezultat impulsa, već hladne računice. Poznata ličnost donosi sigurnu publiku, a publika znači profit. Kada se tome doda globalna distribucija, višestruko ponavljanje sadržaja i dugoročna upotreba fotografija u marketinške svrhe, jasno je zašto su izdavači bili spremni da plate tako visoke sume.

Foto: Shutterstock

U širem kontekstu, ovakvi primeri ukazuju na način funkcionisanja takozvane ekonomije pažnje, u kojoj se interesovanje javnosti pretvara u merljivu finansijsku vrednost. U tom sistemu, fotografisanje nije samo medijski događaj, već investicija koja se vraća kroz prodaju, reklame i jačanje brenda. Primer Deniz Ričards pokazuje kako jedna odluka, u pravom trenutku i uz pravu platformu, može postati posao vredan nekoliko miliona dolara.

Iako se danas medijski pejzaž menja i deo pažnje prelazi na digitalne platforme, ovaj slučaj ostaje ilustrativan primer vremena u kojem su štampani magazini bili na vrhuncu moći i kada su jedna naslovna strana i nekoliko fotografija mogle da vrede koliko i višegodišnji ugovor.

(Telegraf Biznis)