Bankarski šok: Minus na računu u Srbiji ide i do 17,5% – građani plaćaju skupu "finansijsku rupu"
Prema najnovijim podacima Narodne banke Srbije, za kraj aprila ove godine, prosečna kamata na dozvoljeno prekoračenje po tekućem računu u 17 poslovnih banaka iznosi 17,49 odsto. Sa druge strane, nedozvoljeni minus, odnosno situacija kada klijent potroši više novca nego što ima na računu, u proseku "košta" oko 15,87 odsto, ne računajući dodatne bankarske naknade.
Na prvi pogled deluje nelogično da je skuplji upravo onaj proizvod koji je unapred odobren i ugovoren, dok je nedozvoljeni minus zapravo neplanirano i rizičnije zaduženje. Međutim, razlika nastaje zbog načina obračuna kamata i strukture dodatnih troškova.
Kako banke obračunavaju “crveni minus”
Kod nedozvoljenog prekoračenja primenjuje se zakonska zatezna kamata, koja se računa kao referentna stopa NBS uvećana za osam procentnih poena i trenutno iznosi oko 13,75 odsto. Ipak, tu priča ne staje.
Na taj iznos se u praksi često dodaju i administrativne naknade, troškovi opomena i praćenja duga, što ukupni teret za klijenta može značajno da poveća.
Zbog toga, iako nominalna kamata izgleda niže nego kod dozvoljenog minusa, krajnji trošak za građane može biti znatno veći.
“Skuplji” proizvod koji je unapred odobren
Dozvoljeno prekoračenje po tekućem računu, iako formalno predstavlja ugovoreni bankarski proizvod, i dalje se u praksi smatra jednim od najskupljih oblika kratkoročnog zaduživanja građana.
Banke ga odobravaju klijentima bez posebne procedure svaki put, ali ga naplaćuju po visokim kamatnim stopama koje reflektuju rizik i fleksibilnost korišćenja.
Gde nestaje logika – i zašto građani plaćaju više
Stručnjaci objašnjavaju da razlika između dve vrste minusa nije samo u kamati, već u celokupnom sistemu obračuna troškova.
Kod nedozvoljenog minusa ključnu ulogu imaju dodatne naknade koje se aktiviraju automatski čim račun uđe u negativan saldo. Upravo te stavke često „poguraju“ konačan iznos duga.
U praksi to znači da finalni trošak nedozvoljenog minusa može dostići nivo dozvoljenog prekoračenja ili mu se potpuno približiti, uprkos različitim nominalnim stopama.
Najskuplji oblik brzog zaduživanja
Iako deluje kao jednostavno i brzo rešenje za kratkoročni nedostatak novca, dozvoljeni minus ostaje jedan od najskupljih bankarskih proizvoda za građane.
U uslovima visokih kamata i dodatnih troškova, i dozvoljeni i nedozvoljeni minus postaju skupo rešenje za likvidnost, koje mnogi korisnici koriste nesvesni ukupnog finansijskog tereta.
(Telegraf Biznis)