Evo ko sve mora da plati godišnji porez na dohodak ove godine! Proverite da li ste na spisku obveznika

B. T.
Vreme čitanja: oko 3 min.

Foto: Shutterstock

Poreska uprava Srbije objavila je danas da je za obračun godišnjeg poreza na dohodak građana za 2025. godinu primljeno ukupno 27.900 poreskih prijava. Ovaj podatak ukazuje na stabilan interes građana za pravovremeno ispunjavanje poreskih obaveza, što je ključni aspekt u održavanju fiskalne discipline i transparentnosti.

U saopštenju se ističe da je ovo četvrta godina zaredom kako građani svoje poreske prijave podnose na osnovu unapred pripremljenih prijava koje im Poreska uprava dostavlja elektronskim putem.

Ovaj sistem prijavljivanja značajno je pojednostavio proces, omogućavajući građanima lakše ispunjavanje obaveza, dok istovremeno unapređuje efikasnost same Poreske uprave.

Ko ima obavezu podnošenja prijave i kako se podnosi?

Obavezu podnošenja prijave imali su građani koji su u 2025. godini ostvarili godišnji dohodak veći od 5.439.096 dinara. Ovaj iznos predstavlja trostruki iznos prosečne godišnje zarade po zaposlenom u Srbiji, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku. Ovakav prag osigurava da se porez na dohodak fokusira na građane sa višim primanjima, čime se doprinosi pravednijem poreskom sistemu.

Prijave se podnose isključivo u elektronskom obliku, preko portala "ePorezi". Ovaj digitalni pristup omogućava bržu obradu podataka i smanjuje mogućnost grešaka koje su bile prisutne u tradicionalnom, papirnom sistemu.

Prema podacima iz podnetih prijava, najčešća zanimanja među poreskim obveznicima su menadžer, direktor, inženjer, ekonomista, IT stručnjak i pravnik. Ovi podaci reflektuju strukturu tržišta rada u Srbiji, gde su ove profesije često povezane sa višim prihodima. Zanimljivo je da muškarci čine 88 odsto ukupnog broja prijavljenih obveznika, što ukazuje na određene rodne disparitete u prihodima.

Najveći broj podnetih prijava na području Beograda

Kada je reč o regionalnoj distribuciji prijava, čak 18.302 prijave podnete su sa teritorije koju pokriva Odsek za koordinaciju poreske kontrole Beograd. Ovaj podatak naglašava ekonomski značaj glavnog grada, gde se koncentriše veliki broj visokoplaćenih poslova.

Istovremeno, čak 72 odsto od 100 najvećih prijavljenih prihoda odnosi se na obveznike sa tog područja. Prijavljeni prihodi kod 100 fizičkih lica sa najvećim prihodima, od kojih su 96 odsto domaći državljani, kreću se u rasponu od oko 148 miliona do 1,6 milijardi dinara. Ovi podaci ukazuju na značajne ekonomske razlike unutar populacije.

U Beogradu, najveći broj podnetih prijava dolazi iz centra grada sa 5.012 prijava, dok je na Novom Beogradu podneto 4.645 prijava. Na Voždovcu je podneto 2.003 prijava, a na Zvezdari 1.851. Ovi podaci pokazuju kako se ekonomska aktivnost i prihodi distribuiraju unutar različitih delova grada.

Van Beograda prednjači Novi Sad, još 20 gradova trocifren broj prijava

Što se tiče drugih gradova, Novi Sad prednjači sa 3.609 prijava, što ga čini najznačajnijim ekonomskim centrom van Beograda. Sledi Niš sa 942 prijave, pa Kragujevac i Zaječar sa 538 prijava. Ovi gradovi su ključni regionalni centri koji doprinose ukupnoj ekonomskoj slici Srbije.

Broj prijava u drugim gradovima kao što su Pančevo sa 369, Subotica sa 363, i Čačak sa 323 prijave, Užice sa 322 prijave, Kraljevo sa 251 prijavom, Jagodina sa 213 prijave i Leskovac sa 185 prijava.

Broj prijava u Staroj Pazovi i Kruševcu je 316, a u Zrenjaninu samo jedna prijava manje, odnosno 315.

U Sremskoj Mitrovici podneto je 265 prijava,

Broj prijava u Šapcu je 184, u Smederevu 182, u Valjevu 170, Somboru 153, u Kikindi 131, u Vršcu 129.

U Loznici podneto je 112, u Požarevcu 109 prijava, u Pirotu 83, u Vranju 72, u Prijepolju 60, a u Prokuplju 59 prijava.

U Novom Pazaru podneta je 41 prijava, a u Kosovskoj Mitrovici 5 prijava.

Objavljeni podaci ukazuju na raznolikost ekonomskih aktivnosti širom zemlje. Ovi podaci pružaju uvid u regionalne ekonomske razlike i potencijale.

Podaci dostupni samo o broju prijava, visini prihoda i zanimanjima

Poreska uprava navodi da osim ovih podataka neće objavljivati druge statističke podatke u vezi sa godišnjim porezom na dohodak građana za 2025. godinu.

Ovakva odluka može biti usmerena na zaštitu privatnosti obveznika, ali i na fokusiranje na ključne informacije koje su od javnog interesa.

(Telegraf Biznis/Tanjug)