Primaju socijalnu pomoć, a onda odmah uzmu pa "investiraju": Država više neće da daje novac "na ruke"

B. T.
Vreme čitanja: oko 2 min.

Foto: Shutterstock

Kiparske vlasti razmatraju uvođenje novih ograničenja kojima bi primaocima minimalnog garantovanog dohotka bilo onemogućeno da novac od socijalne pomoći troše u kazinima, kladionicama i na sajtovima za klađenje.

Jedno od rešenja o kojem se razgovara jeste uvođenje posebne platne kartice na koju bi država uplaćivala pomoć, ali bi novac mogao da se koristi isključivo za osnovne životne potrebe, kako prenosi OFFNews.

Kartica bi izgledala kao obična bankarska kartica i na njoj ne bi postojala oznaka da je njen vlasnik korisnik socijalne pomoći. Međutim, njome ne bi bilo moguće podizati gotovinu niti obavljati transakcije kod priređivača igara na sreću.

Predlog je razmatran pred Odborom za reviziju kiparskog Predstavničkog doma, koji ispituje da li javni novac namenjen za hranu, stanovanje i druge osnovne potrebe završava u kockarnicama i kladionicama.

Rast prihoda kazina sredinom meseca

Posebnu pažnju vlasti privukli su podaci Nacionalnog organa za nadzor igara na sreću i kazina.

Kako je navedeno, početkom 2023. godine primećen je rast prihoda kazina približno sredinom meseca, odnosno u periodu koji se poklapa sa isplatama socijalnih davanja. To je izazvalo sumnju da deo korisnika minimalnog garantovanog dohotka novac troši na kockanje.

Samo vremensko poklapanje, međutim, nije dokaz da su upravo korisnici socijalne pomoći odgovorni za rast potrošnje u kazinima.

Vlasti zato razmatraju i sistem kojim bi se, uz odobrenje igrača, prilikom izdavanja kartice za kazino proveravalo da li je osoba korisnik minimalnog garantovanog dohotka.

Pitanje privatnosti i moguće stigmatizacije

U slučaju onlajn klađenja primena zabrane mogla bi da bude još jednostavnija. Kiparski Nacionalni organ za klađenje naveo je da osam od deset igrača danas igra onlajn, a tehnički već postoji mogućnost da korisnici socijalne pomoći budu uključeni u postojeći sistem samoisključenja. Za takav potez, međutim, neophodne su izmene zakona.

Predlozi su otvorili i pitanje privatnosti i mogućeg stigmatizovanja ljudi koji primaju pomoć. Deo poslanika upozorio je da država mora pažljivo da odredi granicu između zaštite javnog novca i prava korisnika da sami odlučuju kako će ga trošiti.

Postoji i bojazan da bi potpuna zabrana legalnog klađenja mogla deo ljudi da usmeri ka ilegalnim priređivačima igara na sreću.

(Telegraf Biznis/OFFNews)